Poplave u BiH: žrtve sve brojnije, ali i pitanja

Razmjeri stradanja u poplavama i odronima još se ne znaju. Ali, izgubljeno je na desetine života. Sve češćće je pitanje je li se moglo učiniti više na prevenciji.

Apokaliptični prizori stradanja i uništenja koje su prouzročile poplave i odroni pristižu iz BiH. Za sada je potvrđeno 18 stradalih, a traga se za još oko 40 osoba. Vrlo teško je u Fojnici gdje također ima stradalih, Kiseljaku, mjestima oko Konjica, a najteže je u Donjoj Jablanici gdje su pod bujicom i stotinama tona kamenja i zemlje nestale cijele porodice.

Uništene su cestovne i željezničke veze i potpuno je blokiran saobraćaj od Mostara prema Jablanici, u pojedinim područjima nema struje, a otežane su i telekomunikacijske veze.

Razmjeri stradanja stanovništva i materijalna šteta, kako se ocjenjuje, premašiti će razmjere poplave iz 2014. godine koje su pogodile BiH. Nakon prvobitnog šoka, redaju se pitanja - je li se moglo učiniti više na prevenciji i ublažavanju ove najveće poslijeratne katastrofe u BiH, piše Deutsche Welle.

Horor

Horor koji u noći s 3. na 4. oktobra proživljavali mještani Kiseljaka, Fojnice, Konjica, Jablanice, a posebno Donje Jablanice koja je najteže pogođena, teško je i zamisliti. Podivljala snaga vodene bujice nakon obilnih kiša uništavala je sve pred sobom. Prizor kako divlja bujica tutnji noseći tone zemlje i kamenja prema porodičnim kućama zatrpavajući ih i doslovno pretvarajući u posljednja počivališta, teško je i zamisliti.

-Kuća se napravi i popravi, ali životi se ne mogu nadoknaditi - potresena je mještanka Jablanice, dajući izjavu za sarajevsku novinarsku ekipu, dok istodobno pristižu izvješća o stradallima i nevjerojatne priče preživjelih od vodene bujice, uništenim kućama, izgubljenim životinjama.

-Ovako nešto nikada nisam vidio - kazao je jedan od pripadnika službe spašavanja pripremajući se na intervenciju u pogođenu Donju Jablanicu.

Zbog prometne odsječenosti i policijske zabrane, izuzev pripadnika gorskih službi i civilne zaštite te teške mehanizacije, iz smjera Mostara ne može se do pogođenog područja. Teško je ocijeniti kada će uopće ceste i željeznica biti sanirane i ponovno omogućen saobraćaj, te se saobraćaj usmjerava na alternativne pravce Sarajevo-Novi Travnik-Rostovo-Bugojno-Kupres-Tomislavgrad-Posušje-Mostar ili Sarajevo-Foča-Tjentište-Gacko-Mostar.

Onemogućen je i željeznički saobraćaj – na jednoj dinoici željezničke tračnice su doslovno ostale lebdjeti u zraku nakon što je vodena bujica odnijela tlo ispod njih.

U Federaciji BiH proglašeno je stanje prirodne nepogode, susjedne zemlje poput Hrvatske i Srbije nude pomoć, a predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pozvala je zemlje EU-a i regije da pruže žurnu pomoć BiH. Na prikupljanje pomoći apleiraju i mnoge druge humanitarne organizacije i udruge, bolnice pozivaju na darivanje krvi... A sve je glasnije pitanje - je li se moglo nepogodu dočekati spreminije, a katastrofu ublažiti.

„Kasno je pričati o preventivi“

Agencija za vodno područje Jadranskog mora sa sjedištem u Mostaru, 2. oktobra objavila je upozorenje o prognozi izvanrednog hidrološkog stanja zbog očekivanih obilnih padalina. Obavijest o prognozi mogućih povećanja vodostaja, te pojavi mogućih bujičnih tokova obuhvaćala je općine i gradove: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg. Slično upozorenje upućeno je i iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Na pitanje je li se ovo upozorenje uzelo u obzir pokušao je odgovoriti Zamjenik premijera FBiH Vojin Mijatović na jučerašnjoj, izvanrenoj konferenciji za medije.

-Ispitati ćemo sve okolnosti i eventualnu odgovornost bilo koga ko je trebao alarmirati institucije. Mislim da je danas ključno pitanje da ne lešinarimo nad bilo kim, već pokušamo spasiti što više života, a onda ćemo vrlo jasno utvrditi čija je odgovornost bila za prevenciju ili ne - rekao je Mijatović.

Nešto konkretniji odgovor dao je Aldin Brašnjić iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) koji je potvrdio da je odmah kontaktirao načelnika Jablanice zbog preventivnih mjera.

-Civilne zaštite naših općina poprilično su siromašne za rad nekih preventivnih mjera, naročito kada je nepogoda već u toku. Preventiva je nešto što se radi tokom lijepog vremena, a ne kada se već moraju raditi hitne mjere spašavanja, o prevenciji je tada kasno pričati - rekao je Brašnjić.

Ipak, dajući svemu prizvuk kritike bivšoj vlasti za katastrofu s kojom se suočila sadašnja.

-Zakazao je sistem prethodnih godina i službe koje konstantno trebaju čistiti korita rijeka i prohodnost prometnica. Toga se uvijek sjetimo kada dođemo u ovakvo stanje - smatra šef FUCZ-a.

Strašan udar vodene bujice i stotina tona kamenja

Među mnogim političarima i dužnosnicima koji su iz Sarajeva i Mostara jučer obišli Donju Jablanicu bio je i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. On je, u izjavi za medije kazao kako mu je to jedna od najtežih slika koje je ikada u životu vidio. Ali, on javno spominje ono o čemu se već uvelike "šuška".

-Stotine tone kamenja iz obližnjeg kamenoloma napravile su strašan udar na cijelo naselje. Dio naselja je uništen kamenim odronom, a drugi vodenom bujicom jer je kamenolom napravio neku vrstu brane i okrenuo vodu u dolinu u kojoj je bilo 20-ak kuća i poplavio ih 13 metara dubokom vodom - opisao je Konaković svoje viđenje stanja u pogođenoj Donjoj Jablanici.

Kaže kako ne želi politizirati, posebno u predizborno vrijeme, ali da se treba ispitati je li katastrofa posljedica nevjerovatne snage prirode ili postoje i drugi utjecaji.

Ovo otvara mnoga pitanja - nekontroliranu sječu šuma i eroziju tla, izgradnju privrednih i privatnih objekata na područjima podložnim klizištima i bujicama, malih hidroelektrana na rijekama itd. Od koga tražiti odgovore i uvažava li se riječ stručnjaka?

"Vlasti definitivno imaju odgovornost"

Doc.dr. Edin Hrelja s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu vrlo jasno kaže: "Vlasti definitivno imaju odgovornost kada su u pitanju poplave iz razloga što ne poduzimaju nikakve aktivnosti u tom tzv. međupoplavnom periodu".

Smatra kako bi se više trebali uključiti stručnjaci koji se bave tom problematikom kako bi dali smjernice za prevenciju i izdvajanje zone koje potencijalno mogu biti zahvaćene popalavama.

-Kao i uvijek kada se dogode katastrofe, tek tada o tome počneom pričati. Kao i za vrijeme poplava 2014., a slično je i sa zagađenjem zraka, nedostatkom vode, klimatskim promjenama...Na žalost, struka se vrlo često ne uvažava, grade se objekti tamo gdje se ne trebaju graditi - komentirao je profesor Hrelja za BHRT1.


I novinar i analitičar Faruk Kajtaz slično razmišlja, ali uz osvrt na 'promjenu prioriteta' vladajućih.

-Ovo nam se događa iz dva razloga - prirodne pojave i činjenice da naše zemlja nije spremna za ovakvu vrstu katastrofa. Nisu spremne ni neke puno bogatije i organiziranije države, a kod nas je to zaista na jednoj razini koja jednostavno zabrinjava - komentira on za DW.

Pri tom, Kajtaz se osvrće na sve prisutnije posljedice klimatskih promjena na koje upozoravaju naučnici, a koje će u budućnosti biti sve češće, na što se mnoge zemlje pripremaju.

-Naivno vjerujemo da je uvijek bolje utrošiti novac na druge proračunske stavke, obično pred izbore, nego ulagati u zaštitu. Možemo li očekivati od naše države, koja je i sama toliko komplicirana i troši više na vlastiti 'hardver' nego bilo koja evropska država po glavi stanovnika, da iznese ozbiljne planove prevencije i podigne razinu spremnosti za ono što ju očekuje? Možda je ovo signal i da se vlasti konačno izvuku iz nacionalnih priča i usmjere prema onom što je zaista potrebno građanima BiH - zaključuje Kajtaz.