Sušna godina ali i manji broj proizvođača kornišona u Tuzlanskom kantonu razlog je smanjenje proizvodnje u proteklih desetak godina.
U živiničkom naselju Svojat mještani pretežno uzgajaju kornišone iako je i tu smanjena proizvodnja. Prije samo jednu deceniju više od 300 domaćinstava bavilo se ovom granom poljoprivrede, a danas tek njih oko 50.
Cura Selimović uzgaja krastavce na površini jednog dunuma i zadovoljna je ovom godinom kada je u pitanju prinos.
-Imajući u vidu da je godina sušna, mi smo ipak zadovoljni. Ove godine na ovoj parceli smo ubrali oko sedam tona krastavca - priča Cura.
Uzgoj krastavca je težak i mukotrpan posao koji iziskuje maksimalnu angažovanost i posvećenost.
-Mi ustajemo u 4:00 sata ujutro. Popijemo kafu i čim počne svanjivati mi izlazimo u parcelu. Beremo do podne možda, pa prekinemo zbog vrućina. Onda ponovo navečer izlazimo i beremo. Nama djeca govore da to ne radimo, nije nam ni neka nužda, ali eto radimo. To nam je terapija a i zaradi se lijepo - ističe ona.
Skoro sav krastavac iz Svojata ide na tržište Evrope, dominantno u Njemačku. Preko lokalne zadruge krastavce otkupljuje Zemljoradnička zadruga Gračanka iz Gračanice, pišu Vijesti.ba. Cijene otkupa su ove godine nešto bolje nego prethodnih.
-Svake godine cijena raste po 10 feninga. Ove godine prva klasa je 2 KM za kilogram, druga klasa je 1 KM, a treća petnaest feninga. Svi mi se trudimo da oberemo dok je u prvoj klasi - kaže Jasmin Selimović, jedan od najvećih proizvođača krastavca u Svojatu.
Selinmović je ove godine zasadio površinu od 12 dunuma, a sušna godina smanjila je urod.
-Mi smo imali 12 dunuma, a morali smo angažovati i radnike, njih 17-18, to također dosta košta. Kada sam sve troškove sveo, pokrio dnevnice, nemam ove godine nekog računa, možda bih bolje prošao da sam brao nekome drugom - dodaje Selimović.
Ministarstvo poljoprivrede TK subvencionira proizvodnju kornišona i to sa 20 feninga po kilogramu, što je značajan iznos kada se uzme u obzir količina proizvedenog krastavca.
(Foto: Vijesti.ba)
