U Parlementu Kraljevine Švedske jučer je održan prijem u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Šef diplomatsko-konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine u Stockholmu, Bojan Šošić obratio se prisutnim zvanicama te im zahvalio što su se pridružili proslavi Dana nezavisnosti BiH.
- Od srca se zahvaljujem Grupi prijateljstva sa Zapadnim Balkana Riksdaga na podršci organizaciji ovog događaja, a posebno gospodinu Denisu Begiću. Najviše me raduje i to što je Nj.E. Carl Michael Gräns, direktor, zamjenik šefa Odjela za Evropu i Sjevernu Ameriku u Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Švedske, također ovdje s nama da se obrati skupu. Ovo naravno nije prvi govor koji držim u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ali sam smatrao da je u ovom trenutku sasvim prikladno da pribjegnem određenoj asocijaciji pojma nezavisnosti na pojam koji pripada mojoj primarnoj struci, psihologiji. Dozvolite mi, dakle, da sugerišem da se nezavisnost može shvatiti i operacionalizirati i u smislu onoga što ponekad nazivamo agentnost, stanje u kojem mi kao racionalna bića težimo postizanju određenih ciljeva i djelujemo u cilju zadržavanja i sticanja moći nad različitim uslovima i procesima. Taj osjećaj agentnosti koji je omogućio Bosancima da djeluju i prežive rat koji je izbio ubrzo nakon referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, održanog 29. februara i 1. marta 1992., mjesecima nakon što je Arbitražna komisija Roberta Badintera u novembru 1991. zaključila da je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija u procesu disolucije – kazao je ambasador Šošić u obraćanju.
Podsjetio je da su Bosanci i Hercegovci bili prisiljeni da se odupru nedemokratskoj politici te podsjetio da je ona u konačnici kvalifikovana od strane internacionalnih sudova kao udruženi zločinački poduhvati protiv Bosne i Hercegovine, a ne kao građanski rat.
- Ostavivši desetine hiljada žrtava etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida ili prisiljavajući toliko njih da napuste domovinu, kao što su mnogi učinili došavši upravo ovamo, u Švedsku. Za one koji su ostali, taj otpor je često prikladno opisivan kao ništa drugo do čudesan, s obzirom da je kontekst tih napora značio i embargo na uvoz oružja za odbranu. U vremenima globalnog nemira, sada je ponovo potrebno da se manifestuje osjećaj agentnosti, ovog puta u insistiranju na održavanju i unapređenju vladavine prava i vrijednosti liberalne demokratije. Svjesni smo da je usklađenost Bosne i Hercegovine s ovim vrijednostima, izraženim u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, paradoksalno manje izražena sada nego u vrijeme kada su Badinter i njegove kolege iz ustavnih sudova širom Evrope, radeći u ime tadašnje Evropske zajednice, utvrdivši da je neminovna disolucija Jugoslavije i procijenivši prijeratni sistem u Bosni, preporučili provedbu referenduma koji je u konačnici doveo do toga da Bosna i Hercegovina proglasi svoju nezavisnost.
Ovakvo stanje je evidentno ako ni zbog čega drugog, onda kroz niz još uvijek neizvršenih presuda Evropskog suda za ljudska prava, počevši od presude u predmetu Sejdić-Finci iz 2009. godine, koja je stavila u fokus činjenicu da u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini manjine poput Jevreja i Roma, a kako je utvrđeno u presudi u slučaju Zornić ni Bosanci, nemaju pravo da se kandiduju za pozicije u Predsjedništvu ili Domu naroda Parlamentarne skupštine – naveo je Šošić.
Napomenuo je da je upravo iz tih razloga rad i zalaganje za poboljšanje prije svega standarda, možda čak i više nego za status Bosne i Hercegovine kada je u pitanju usklađivanje s vrijednostima Evropske konvencije, imperativ za sve građane koji vole BiH i vjeruju u demokratiju.
- A to zahtijeva ne samo jak osjećaj agentnosti, već i prave i provjerene prijatelje. Posebno sam počastvovan što služim svojoj zemlji, ne samo državi, već i društvu, kao njen ambasador ovdje u Švedskoj, te u Estoniji i Finskoj, zemljama za koje znamo da čvrsto podržavaju upravo one vrijednosti, koje čine ovaj kontinent prostorom u kojem je život zaista vrijedan življenja, jer život nije samo održavanje i opstanak, već i ljepota, radost i pripadanje, čak donekle i mudrost. U tom duhu, sretan Dan nezavisnosti, Bosno – poručio je ambasador Šošić.
