Prosjećna plata je i dalje daleko od dovoljne za dostojanstven život naših građana. Prema nekim procjenama približava se i nova recesija pa smo zbog ovih brojnih ekonomaskih izazova večeras u goste u emisiji „7 plus“ pozvali profesora Dženana Kulovića sa ekonomskog fakulteta u Zenici.
„Kada govorimo o procjeni ukupne ekonomske situacije u Bosni i Hercegovieni moje je gledište uvijek usmjereno prema tome šta je Bosna i Hercegovina mogla i trrebala uraditi, a nije, u odnosu na ono što radi. Postojalo je vrijeme jednog progresa ali u posljednjim mjesecima vidimo stagnaciju i vidimo jako puno propuštenih prilika koje vrlo vidiljivo i direktno pogađaju ne samo bh ekonomiju nego i sve naše građane“,na početku napominje profesor Kulović dodajući da je nepravedno ispod radara prošao izvještaj evropske komisije o stanju bh ekonomije a u kojem je jasno targetiraju bh političari kao ključni kočničari koji bi morali otkočiti i podići barijere koje štete našoj ekonomiji.
„U tom smislu prepoznata su posebna dva izvora problema – prvi je inflacija koja je trajala duže nego što jre bilo predviđeno i očekivano i s druge strane problem koji će postati vrlo ozbiljan u bliskoj budućnosti a to je manjak radne snage. Nažalost, jako se malo o tome govori a to je izazov kojim se moramo baviti u narednom periodu i sklon sam se složiti da je to uz uinflaciju kao što se spominje u izvjštaju evropske komisije ključni problem koji ne da bh ekonomiji da ide naprijed“, ističe profesor Kulović i potvrđuje da je u posljednje vrijeme bilo nekoliko pokušaja da se nešto uradi ali bez stvarnog uspjeha.
„Ja mislim da je naš zadatak i uloga da svaki dan podsjećamo kreatore ekonomskih politika i nosioce javnih vlasti da su oni dužni da osiguraju bolje uslove za život građana Bosne i Hercegovine. Iako je posljednja inflacija sad pod kontrolom na prihvatljivih dva posto, posljedice one predhodne su dosta velike i trebace puno vremena i napora da ih se sanira. Pri tome smo, kao ekonomija vrlo zavisni od ekonomije Evropske Unije koja pokazuje jedan vid stagnacije. Uz to, mi smo nedavno imali poskupljenje električne energije, koja je vjerovatni uzročnik narednih poskupljenja a to je u konačnici opet moguća inflacija“, objašnjava profesor Kulović sve neugodne i negativne elemente koji se dešavaju u i oko Bosne i Hercegovine i njene ekonomije, akcentirajući da je naša ekonomije izuzetno ranjiva i vrlo podložna svim negativnoim okolnostima koji se dešavaju oko nje ne samo u Evropskoj uniji nego i u samom okruženju.
Objašnjavajući kako je moguće da, prema statističkim parametrima, bruto domaći proizvod raste a da pri tome te benefite ne osjete i sami građani, profesor Kulović napominje da su građani nažalost posljednji u tom lancu:
„To je nažalost karakteristika posljednjih karika – zadnji osjetite dobre, a prvi loše efekte nekog procesa. Mi moramo biti svjesni da je u tom lancu puno različitih elemenata i faktora baš kao što moramo znati da trošimo dva puta više nego što zarađujemo a to u suštini znači da naši ljudi žive na dug. Ako uzmete u obzir da nam se populacija smanjuje, a mi recimo gradimo puteve i podižemo infrastrukturu, ukoliko nema stanovništva koje to koristi, popunjava i iz toga kreira novu vrijednost vi onda u stvari generirate gomilu fiksnih troškova jer se sve to mora održavati a ne donosi prihod“, potcrtava profesor Kulović važnost suočenja sa činjenicom i efektima koje nam donosi smanjenje populacije.
Pogledajte cijeli razgovor u kojem možete saznati i druge važne elemente koji utiču na bh.ekonomiju i naš svakodnevni život.
