Ako posmatramo vlade u Bosni i Hercegovini ni ekonomska ni socijalna situacija nije dobra, oba entiteta se svakodnevno i kontinurano zadužuju u pokušaju da se izbore sa velikim deficitom, sve više je nezadovoljnih. Strani kreditori su već davali svoje preporuke, a najviše su iznevjereni poslodavci koji su očekivali da se usvoje davno najavljeni reformski fiskalni zakoni. Pregled ovih i drugih važnih i relevatnih ekonomskih fakata i pokazatelja sa krajem ove godine prokomentarisali smo u večerašnjem izdanju emisije '7Plus' sa profesorom Ekonomskog fakulteta u Zenici Željkom Ričkom:
- Mi, naizgled stojimo dobro, jer su naši osnovni makroekonomski parametri, sasvim solidni i mnogi bi nam pozavidjeli, posebno u grupi zemalja među kojima se mi inače mjerimo. Međutim, kada realno pogledamo i sagledamo sve što nam se dešava, rekao bih da se nalazimo u katastrofalnom stanju jer smo mala zemlja. Plašim se i naredne i narednih godina ukoliko se nešto sistemski ne promijeni. Neki od tih pokazatelja koji upućuju na taj stav da imamo katastrofalno stanje su i činjenica da nam stanovništvo opada, a to je jedan od ključnih proizvodnih elemenata. S druge strane, imamo jako nizak bruto društveni dohodak prema stanovniku koji nam ne može namiriti obaveze koje mi imamo, a i dalje svake godine povećamao negativan saldo uvoza u odnosu na izvoz. Ukoliko nešto suštinski ne promijenimo, ne znam koliko ćemo izdržati - opominje dajući pregled ključnih društvenih i ekonomskih pokazatelja profesor Željko Ričko.
- Prema dostupnim parametrtima mi imamo još prostora da se zadužujemo u odnosu na naš BDP i to je dobra vijest, ali je opasnost u tome što mi ne znamo upravljati dugom. Dakle, mi se još uvijek možemo zaduživati bez straha da li će nam biti odobreni zahtjevi za zaduživanje, ali prema onome kako smo do sada trošili odobrene kredite, mi se nešto baš i nismo dokazali. Primjer za to je koridor Vc koji nosi veliki dio našeg duga. Već ga godinama radimo i još ga nismo završili u odnosu na prvi najavljeni datum. Dakle, vrlo smo neefikasni u realizaciji tih kredita i rezultata iz tog zaduživanja. Uz to, i to sami sebi moramo priznati, imamo vrlo skupu državu i imamo vrlo značajan unutrašnji dug kao dokaz za tu tvrdnju. Sve ono što mi povlačimo kroz trezorske zapise i obveznice, to je negdje oko četiri milijarde ukupno je za nas vrlo značajan iznos. Ali ako se to poredi sa stopom rasta bruto društvenog proizvoda po stanovniku, mi imamo vrlo malo prostora da usmjerimo taj dio duga u javne investicije, što bi povećalo naš bruto društveni proizvod. To je ta loša i opasna situacija. Dakle, postoji prostor da se dodatno zadužimo, ali nemamo ideja, nemamo ambicija, a i politička klima ozbiljno smanjuje mogućnosti tog zaduživanja kroz neke značajne projekte. Ono što treba da nas plaši je stalno političko nadmudrivanje oko svakog pravog zahvata koji bi mogao imati stvarni ekonomski rezultat i pokriće. Uz to, imamo dvije potpuno kompletne birokratske strukture i kad tad će nam to doći u obavezu da to racionaliziramo, jer naše vlade sada potroše oko 19 posto bruto društvenog proizvoda. To je ogromna suma i izvjesno je i da ako se počnemo približavati Evropskoj uniji da će i to biti jedan od zahtjeva prema BiH - poručuje argumentima brojki profesor Ričko.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte još neke vrlo relevantne podatke koji govore o razlozima sporog i nedovoljnog ekonomskog, ali i ukupnog društvenog napretka naše domovine.
