U današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH" govorili smo o ukupnoj sigurnosti i načinima zaštite elektroenergetskog sistema u Bosni i Hercegovini, Razlog je kolaps koji je u petak zadesio ne samo našu državu nego i neke zemlje regije, a u goste smo pozvali profesora Azrudina Husiku s Mašinskog fakulteta, koji je i stručnjak za energetiku.
"Kolaps je sasvim jasno uzrokovan prevelikom potrošnjom električne energije jer je neuporedivo veći procenat korištenja energije za hlađenje. U petak smo svjedočili neuobičajenom, gotovo tropskom danu. Većina građana je trebala hlađenje i prijenosni vodovi nisu izdržali toliko opterećenje te je došlo do raspada sistema. Ja ne bih da pravim famu niti paniku, ali svaki tehnički sistem ima svoje granice i rješenje je da se radi na jačanju infrastrukture uz svjesnost da i klimatske promjene pomjeraju neke granice. Svjedočimo da su tropski dani sve češći, ekstremni uvjeti postaju češći, a prema svim modelima klimatskih promjena, bit će još češći, ne samo ljeti nego i zimi, tako da nam se ovo može desiti i zimi, i to je ono s čime se susrećemo", na početku objašnjava profesor Husika potencirajući da je kombinacija dotrajalosti infrastrukture i povećana potrošnja uslijed promjene klimatskih uvjeta kulminirala, tj. uzrokovala ovaj elektroenergetski kolaps u našoj zemlji i regiji, podsjetivši da ovaj kolaps nije prvi, ali je prošlo mnogo vremena pa se neke generacije i ne sjećaju. Profesor Husika ima i jasan prijedlog potrebnih aktivnosti: "Potrebno je raditi na jačanju imuniteta našeg sistema, najprije kroz redovno održavanje alternativnih izvora energije poput agregata, i to je potrebno tehnički provjeravati i redovno kontrolisati, posebno u ranjivim institucijama poput bolnica. Naravno, paralelno s tim, treba ulagati u infrastrukturu kako bi ona bila izdržljivija, da može podnijeti ova kratkotrajna opterećenja pri čemu uvijek moramo znati da ne možemo postići stopostotnu sigurnost da se ovakvi događaji neće desiti. Turizam je također faktor u ovim opterećenjima jer ih je sve više, a klimatske promjene su vidljivije. Kad je temperatura preko 40 stepeni, teško je održati sistem u kojem nije ulagano u ciljane mjere. Ovaj sistem je prilično zapušten već decenijama i on nema kapacitet da se u kratkom vremenskom roku prilagodi ovakvim vremenskim promjenama", ističe profesor Husika.
"Potrebno je ulagati u ukupnu infrastrukturu, ali je potrebno i da se sprovede jedna decentralizacija u smislu da ranjiviji potrošači moraju imati alternativne izvore energije. Nije, dakle, isto obično domaćinstvo i npr. bolnica. Potrebno je da ranjivi sistemi, neovisno od toga koliko to košta, imaju alternativu koja se redovno i kontinuirano održava", ističe profesor Husika i kaže da je neko vrijeme naš ukupni sistem bio održiv.
"Ipak, svjedoci smo da se već decenijama ne rade neki značajniji infrastrukturni projekti, a tu najprije mislim na prijenosni sistem, a nije mnogo bolja situacija ni u distributivnom sistemu. Nažalost, to nije vijest na način kako je bila ova na regionalnom nivou. Dakle, dugo se vremena nije ulagalo, potrebe su rasle, a na to još kad dodamo i ekstremne vremenske prilike, onda ta kombinacija na jednom mjestu znači kolaps", objašnjava i opominje profesor Husika.
Svakako, pogledajte kompletan razgovor koji je s profesorom Husikom u današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH" vodila Amira Jablan i saznajte koji su mogući i potrebni koraci koji bi pomogli u sprečavanju eventualne buduće krize.
