Građani BiH s jednom prosječnom platom ne mogu priuštiti ni polovinu roba i usluga koje se nalaze u potrošačkoj korpi. Službene podatke objave državne institucije, brojke pogledamo i primijetimo ne-srazmjer između onoga što zaradimo i onoga što nam treba za život dostojan čovjeka. Ako pogledamo brojke od prije 10 godina, šta se sve moglo kupiti onim što se zaradi, to nas dodatno porazi. Danas je gore, teže, komplikovanije, ma s kojeg aspekta pogledali situaciju.
Odgovor "gluho bilo" može se primijeniti na cjelokupne brojke. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BIH tokom posljednjih deset godina povećana je za skoro 560 KM. Godine 2014. prosječna plata iznosila je 830 KM, danas 1.388. Rast plata ipak zaostaje za porastom troškova života. Naime, plate su rasle za 67%, pokazuju brojke, a cijene onoga što je potrebno četveročlanoj porodici za 97%. Računica pokazuje kako su građani 2014. godine za ono što su zarađivali mogli kupiti i do 50% više artikala i natočiti 20% više goriva u odnosu na današnje uvjete života.
Potrošačka korpa, čije nam podatke daje Savez samostalnih sindikata BIH, za juli tekuće godine iznosi 2.977 KM, dok je prosječna plata 1500 maraka niža od iznosa potrošačke korpe. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 46,48%. Oni koji zarađuju minimalno mogu kupiti tek 20% onoga što im zaista treba. Najviše su izdvajali za prehranu, stanovanje i higijenu. Sve ostalo, bit će, nije prioritet: ni odijevanje, ni kulturno uzdizanje ni sve ono bez čega, procjene su građana, mogu.
Ekonomska evidencija nije nam iskrena, kaže profesor Rička. A u skladu s njima ljudi organizuju svoj život. Objašnjava i kako dolazimo u poziciju da nam građanstvo najviše razmišlja kako zbog boljih ekonomskih uvjeta otići negdje vani, gdje će im situacija biti stabilnija. Za to vrijeme nismo se potrudili ni da prepišemo ekonomsku politiku koja odgovara zemlji naših gabarita.
U takvoj atmosferi statistika nas poražava. Što zaradimo, nidokle, kažu i građani.
(M.Rašidović)