Odluka Vlade FBiH da minimalna plaća u ovoj godini bude povećana na 1.000 KM izazvala je burne reakcije u javnosti. I dok sindikati podržavaju ovakvu odluku, poslodavci ukazuju na njene manjkavosti te upozoravaju da odluka ugrožava opstanak velikog broja firmi.
Kažu i da ova odluka, umjesto da podstakne rast i razvoj, može izazvati kontraproduktivne efekte, uključujući masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, smanjenje konkurentnosti domaće privrede, nedolazak ionako malog broja stranih investitora, kao i dodatne pritiske na već preopterećenu poslovnu zajednicu.
Ekonomski eksperti također upozoravaju na posljedice ovako donesene odluke.
- Podizanje plaće najmanje plaćenim ljudima je, ne samo profesionalno, nego i humano, pogotovo kada znamo kolika je prosječna cijena potrošačke korpe. Međutim, nakon donošenja ishitrene odluke u takvom obliku, bez socijalnog dijaloga, mislim na Ekonomsko-socijalno vijeće, to nije dobro. Ne može se samo jednostrano, pet minuta do 12, donijeti nešto takvo, koje krucijalno mijenja ili ima višestruke posljedice. Ne valja donositi ad hoc odluke bez posebne analize koja urušava bilo koji sistem – kaže za Hayat.ba profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Željko Šain.
Prema njegovom mišljenju, Federalna vlada je trebala napraviti sistem, kao što je najavljivala, fiskalnu reformu, gdje bi se onda uklopilo i povećanje plaće.
- A, ne ovako. Kad nisu stigli, nisu znali, nisu htjeli, ne znam šta je posrijedi, da naprave cjelovitu reformu fiskalnog sistema i to u državi BiH, a ako ne ide baš nikako, onda u FBiH. Jer, šta će sad ljudi sa platama od 1050 ili 1100 KM? Prema tome, narušavanje postojećeg stanja nije dobro. Nama trebaju sistemska rješenja koja će biti rezultat konsenzusa svih strana u Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV), a ne ishitrene odluke samo nekih iz tog socijalnog vijeća – navodi Šain.
Smatra da se moglo postupiti drugačije, da bude manji udar na poslodavce koji će sada morati plaćati više doprinosa.
- Zašto Vlada koja je to donijela ne kaže zašto javna preduzeća gdje je ona vlasnik ne uplaćuju doprinose kada isplaćuju plate, kao što su rudnici ili recimo željeznica ili druga javna preduzeća. O tome se ne priča. Poslodavcima će svakako biti jako teško, mada i oni previše neke stvari potenciraju, ali vjerovatno prave malo veću buku kako bi se bar donekle čuli, jer poslodavci se kao Vlada dovoljno ne čuju – dodaje naš sagovornik.
U javnosti se spominje mogućnost i masovnih otpuštanja kao crni scenarij, međutim, profesor Šain ne očekuje da će do toga doći.
- Ali, nije fol samo u kvantitativnom otpuštanju. Može se pojaviti i višak rada 'na crno'. Može se povećati broj sati rada. Može se tražiti intenziviranje rada. Ako se ne može podići produktivnost onda će radnik morati, recimo, umjesto 10 jedinica uraditi za iste ili sada veće pare 14 jedinica. Može se povećati mobing na poslu. Dakle, stvaraju se loši uvjeti za međuljudske odnose u procesu reprodukcije u svim ovim firmama koje su direktno pogođene ovim, a indirektno kod svih. Inflacija utiče i na penzionere, već traže da se minimalne penzije povećaju. Pitam se iz čega sve to ide. Jedini način bi bio da se poveća proizvodnja i prodaja, ali to ide teško. Onda će Vlada sigurno ići na nova zaduživanja i ulazimo u jednu spiralu iz koje se teško može iščupati – analizira Šain moguće posljedice ovakve odluke.
Na pitanje da li Vlada treba prihvatiti sugestije poslovne zajednice, profesor Šain za kraj razgovora za Hayat.ba konstatuje:
- Vlada treba, koliko sutra ujutro, sjesti s Ekonomsko-socijalnim vijeće i tražiti izlaz iz ove teške situacije. Jer, ne bih želio, ponavljam ne bih želio, ali ovo može biti inicijalna kapisla za nove socijalne nemire, i da se zavadi unutar radničke klase, one do 1.000 KM i one sa primanjima preko toga, i da onda oslabe, opravdani sindikalni bunt. Sve su to teze, ali nije dobro. Pogoršana je radna atmosfera i međuljudski odnosi u FBiH, što nije dobro.
Foto: Fena
