Dolaskom Osmanskog carstva u Bosnu 1463. godine počela je nova era u historiji naše države. Do tada je Bosna imala svoju državu u kojoj su vladali kraljevi, banovi i banice. Vladavinu bošnjačkog čovjeka, kako su se tada nazivali ljudi iz Bosne, prekinulo je Osmansko carstvo.
Tada se naša država okrenula Istanbulu i sultanu koji je bio suveren. Naravno, Bosna je imala svoje vladare koji su bili postavljeni od strane sultana i koji su provodili politiku Carstva u Bosni. Nisu se Osmanlije jedino i izričito bavile politikom nego i arhitekturom koju su prenijeli u naše krajeve.
Tokom vladavine Osmanskog carstva, izgrađena su mnoga zdanja poput mostova, hamama, džamija, škola i drugih značajnih objekata i građevina. Neki od poznatih mostova sagrađenih u Bosni u osmanskom periodu su Stari most u Mostaru, Stara kamena ćuprija u Konjicu i most Mehmed Paše Sokolovića. Ovi mostovi su predstavljali najsavremenije djelo osmaskih arhitekata.
Ova prelijepa zdanja osmanske arhitekture su bila targetirana tokom ratnih dešavanja u Bosni. Nisu samo zločinci iz posljednjeg rata ciljali ove građevine. I raniji režimi koji su vladali ili okupirali dređeni dio naše države su rušili ova prelijepa zdanja osmanske arhitekture.
Jedan od porušenih mostova tokom Drugog svjetskog rata je i onaj u Konjicu, Stara kamena ćuprija. Na osnovu fermana kojeg je sultan Mehmed IV uputio mutesarifu Hercegovačkog sandžaka 1685., saznajemo da je ćupriju dao sagraditi Blagajac Ali-aga Kolaković Hasečić.
Ćuprija nije doživjela značajna oštećenja sve do 3. marata 1945. kada je Pionirska jedinica 3. bataljona 370.grenadirskog puka Wermachta minirala most. Na svu sreću, čitav most nije srušen. Svi stubovi koji su držali most su ostali netaknuti a polovina mosta je srušena postavljenim eksplozivom.
S obzirom da je polovina mosta srušena, most nije bio u funkciji. Tada su partizani srušili ostalu polovinu mosta kako bi napravili novi most. Međutim, taj novi most nije bio ni nalik onome koji je sagrađen u XVII stoljeću.
Postoje dvije verzije zašto partizani nisu obnovili most u svom izvornom obliku. Prva od njih kaže da zbog ratnih dejstava koja su iziskivala velike troškove nije bilo novca za obnovu mosta u izvornom obliku. Druga verzije kaže kako u tom periodu nije bilo arhitekata koji su imali znanja ali ni hrabrosti da pristupe obnovi mosta u onom izvornom, osmanskom obliku.
Zbog toga je za početak, na stubovima koji su ostali netaknuti, izgrađena drvena konstrukcija koja je kasnije zamijenjena armirano-betonskom konstrukcijom. Ova betonska kontrukcija je ostala sve do 2006. kada se krenulo u obnovu Stare kamene ćuprije.
Obnovu ćuprije podržala je TiKA koja je uložil sredstva da se ova ćuprija u Konjicu obnovi. Nakon tri godine rada na obnovi, 16. juna 2009. godine je zvanično otvorena obnovljena Stara kamena ćuprija.
Svečanom otvorenju prisustvovali su između ostalih član Predsjedništava BiH Željko Komšić, Sulejman Tihić, tadašnji predsjednik SDA, Safet Halilović, tadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice. Pored političkog vrha naše zemlje, delegaciju Republike Turske je predvodio ministar u Vladi Faruk Celik.
Danas, ova ćuprija predstavlja jedno od nezaobilaznih turističkh mjesta u Konjicu koje privlači turiste ne samo iz Turske nego iz čitavog svijeta. Oko mosta se nalaze dućani koji nas vraćaju u stara vremena podsjećajući nas na stare zanate koji su obitavali u staroj jezgri grada Konjica.
(FOTO: Arhiv Zavičajnog muzeja Konjic)
