Njemačka se priprema za izbore koji bi mogli oblikovati ne samo njenu unutrašnju politiku, već i budućnost Evrope i svijeta.
Kampanja je pri kraju, izbori će se održati u nedjelju 23. februara, a četiri kandidata bore se za mjesto novog njemačkog kancelara.
Kakve su njihove šanse, šta očekuje Njemačku nakon izbora, te hoće li se mijenjati njena unutrašnja i vanjska politika u emisiji Dobar dan, BiH smo pitali Mehmeda Smajića, dopisnika Deutsche Wellea iz Njemačke.
Smajić kaže da je sve spremno za 21. Parlamentarne izbore.
- Biračka mjesta će biti otvorena već u 8 sati, a prvi preliminarni rezultati poznati tek u 18 sati, i tad će se znati ko bi mogao činiti novu vladu i ko će biti novi kancelar ili kancelarka. Predizborna kampanja je bila kratka i intenzivna, sa naglaskom na ekonomske probleme, migraciju, al i političke probleme, jer kako je poznato, ovo su prijevremeni Parlamentarni izbori nakon što se raspala Scholzova vlada. Friedrich Merz, kandidat unije CDU i CSU u ovoj predizbornoj kampanji je isticao potrebu za promjenom kursa nakon tri godine politike Scholza i njegove vlade, optužio ga je za loše ekonomske rezultate i pad privrede. Scholz se branio time da su energetska kriza i inflacija posljedica rata u Ukrajini a ne njegove vlade. SPD-u prijeti težak poraz, dok liberali mogu ostati ispod izbornog praga, tako da postoji mogućnost da ne uđu u Bundestag. Zeleni zadržavaju stabilnu podršku, ali njihova pozicija zavisi od koalicijskih pregovora. Alternativa za Njemačku, desnopopulistička stranka AFD bilježi rast i imaju oko 20 posto podrške - pojasnio je naš gost.
Dodaje da su ključne poruke predizborne kampanje ove godine u Njemačkoj rast desnice i politička polarizacija generalno.
Komentirao je i to kakva će biti vanjska politika.
- Zavisi od toga ko će doći na vlast. Novoj njemačkoj vladi neće biti lako kada je riječ o transatlanskim odnosima, posebno nakon što je u SAD pobijedio Trump koji sada ima svoje riješenje rata u Ukrajine, a svi znamo stav Njemačke koja je podržala Ukrajinu. EU je također zabrinuta zbog planova Trumpa - navodi Smajić.
Vjeruje da će nova vlada nastaviti podršku proširenju EU na Zapadni Balkan i samim tim na BiH ali će tu biti primjetna promjena u samom pristupu kad je riječ o Balkanu.
Čitav razgovor sa Mehmedom Smajićem pogledajte u videu ispod.
