SNSD podvalio, Trojka ponovo nasjela: Zašto je za državu BiH bolje da ne usvojimo 'evropski' zakon

Kako je Zakon o sudovima u BiH u međuvremenu postao Zakon o sudu BiH? Vjerovatno tako što je u ovakvoj egzotičnoj interpretaciji zahtjeva EU-a SNSD uvidio šansu da konačno riješi pitanje tzv. "proširenih nadležnosti" Suda BiH koje godinama pokušavaju osporiti, a što kadrovi Trojke u Vijeću ministara niti razumiju niti pokušavaju razumjeti niti su u stanju da razumiju

Hoće li ministri iz entiteta RS u utorak opet blokirati usvajanje Zakona o Sudu BiH, koji je uvjet Evropske unije, i to zbog spornog sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH?

Teško je procijeniti koji dio ove dileme koju mediji postavljaju pred javnost uoči naredne sjednice Vijeća ministara BiH je netačniji. Niti ministrima iz RS-a smeta ovo zakonsko rješenje, niti je njegovo usvajanje ono što EU od nas traži, niti je sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH stvarna dilema oko koje se lome koplja.

Za početak, odgovorit ćemo na pitanje šta EU traži od BiH, a šta aktuelna državna vlast u BiH nudi.

Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima – glasi jedan od 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH.

U istom Mišljenju se dodaje da je "potrebno usvojiti Zakon o sudovima u BiH s ciljem sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja neophodne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.

Kako je Zakon o sudovima u BiH u međuvremenu postao Zakon o sudu BiH? Vjerovatno tako što je u ovakvoj egzotičnoj interpretaciji zahtjeva EU-a SNSD uvidio šansu da konačno riješi pitanje tzv. "proširenih nadležnosti" Suda BiH koje godinama pokušavaju osporiti, a što kadrovi Trojke u Vijeću ministara niti razumiju niti pokušavaju razumjeti niti su u stanju da razumiju, piše Stav.ba.

Dakle, EU od BiH traži Zakon o sudovima u BiH i uspostavljanje vrhovnog suda, što je također vrlo precizno definisano Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

BiH nema vrhovni sud na državnom nivou. Dosljednost sudske prakse između pravnih sistema u zemlji unapređuju, na dobrovoljnoj osnovi, paneli za ujednačavanje sudske prakse među najvišim sudskim instancama. Na koncu, BiH treba uspostaviti pravosudno tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i ujednačavanje sudske prakse, a pri tom u potpunosti osigurati princip nezavisnosti svih sudaca – navodi se u Mišljenju.

I upravo na Zakonu o sudovima u BiH i uspostavi vrhovnog suda se počelo raditi još prije Mišljenja Evropske komisije, još od oktobra 2015. godine u okviru Struktuiranog dijaloga. I odmaklo se poprilično daleko, do tačke u kojoj je čak i Ministarstvo pravde RS-a dostavilo vlastiti Nacrt Zakona o sudovima BiH u kojem je jedina dilema bila naziv institucije – Apelacioni ili Viši sud.

I onda na vlast dolazi Trojka, koja ne samo da je vratila stvari na početak već je u potpunosti prihvatila stav SNSD-a da je nedopustivo osnivanje novih institucija na državnom nivou.

Ali tu nije kraj. SNSD i HDZ su uspjeli Trojki čak i u Zakonu o Sudu BiH podvaliti niz spornih tačaka koje kamufliraju pričom o sjedištu Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

Nacrtom Zakona o Sudu BiH se, kako se navodi, "uređuje kontinuitet Suda BiH". Kontinuitet nije pravno stanje koje se uređuje već je pravna činjenica koja se potvrđuje pa je svaka spekulacija kojom se ostavlja prostor za preispitivanje ili se dovodi u pitanje kontinutet Suda BiH nedopustiva.

Ali ovaj "propust" je kamilica za ono što slijedi.

Sud je nadležan da u prvom stepenu sudi za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH – glasi član 16. stav (1) Nacrta Zakona o Sudu BiH.

Poređenja radi, u važećem Zakonu o Sudu BiH propisano je da je "Sud nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH i zakonima BiH".

Po važećem Zakonu o Sudu BiH, odnosno njegovom članu 7. stav (2), Sud BiH je nadležan za sva krivična djela propisana krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta ukoliko je posljedicom istih ugrožen suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost, državna sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH, te ukoliko mogu nastati ozbiljne i štetne posljedice po privredu BiH.

To u praksi znači da bi usvajanjem novog zakonskog rješenja Sud BiH bio onemogućen suditi u predmetima koji se odnose na krivična djela propisana entitetskim krivičnim zakonima već samo ona propisana "zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH". I to je ono na čemu Milorad Dodik insistira već više od deset godina i to bezuspješno, sve dok mu za sto nisu došli "potpuno drugačiji pregovarači".

Vrhovni sud, Apelacioni sud, Viši sud ili kako god da nazovemo instituciju čije osnivanje EU traži od BiH, mora biti usklađen sa evropskim standardima i pravnom stečevinom EU-a, što znači da mora imati nadležnost četvrtog stepena i štititi vladavinu prava i pravnu sigurnost kroz osiguranje jednake primjene prava i ujedinačavanje sudske prakse na cijeloj teritoriji BiH. Stvarna nadležnost Vrhovnog/Apelacionog/Višeg suda mora odgovarati nadležnosti suda četvrte instance, te mora biti omogućen izlaz iz entitetskih sistema sudske vlasti prema Apelacionom sudu BiH i isti mora imati nadležnost da osigura jednaku primjenu prava i ujednačenu sudsku praksu na teritoriji cijele države BiH.

Taj zahtjev EU-a ne da aktulena vlast ne ispunjava već čak dodatno degradira postojeći sistem ograničavanjem nadležnosti Suda BiH.

Sva manjkavosti Zakona o Sudu BiH i ispunjavanje želja Milorada Dodika, te neispunjavanje stvarnih zahtjeva EU-a kamufliraju se pričom o sjedištu Apelacionog odjeljenja. Radi se o tehničkom pitanju koje je poprilično irelevantno u odnosu na suštinu ovog zakonskog rješenja. Trojka je zagovaranjem narativa o sjedištu Apelacionog odjeljenja kao jedinoj spornoj tački zapravo prihvatila stanje u kojem je sve ostalo na čemu su insistirali SNSD i HDZ prihvatljivo, poželjno i već dogovoreno.

Vrijedi napomenuti da bi se uskoro u parlamentarnoj proceduri moglo naći novo zakonsko rješenje koje tretira ovo pitanje, a koje je pripremljeno u Ambasadi SAD-a.