Uoči sutrašnjih prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, ispitivanja javnog mnijenja i dalje vide demokršćansku Uniju CDU/CSU i njenog kancelarskog kandidata Friedricha Merza kao favorite, no rezultati pokazuju da bi sastavljanje vlade moglo biti dugo i mukotrpno.
Nekoliko ispitivanja javnog mnijenja objavljenih jučer, pokazuju različite rezultate koji bi doveli do različitih mogućnosti stvaranja koalicija nakon izbora.
Unija CDU/CSU po ispitivanju instituta Forsa može računati s potporom 29 posto birača. U ispitivanju instituta Allensbach, načinjenog za nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Unija može računati s čak tri postotna boda više.
U trećem ispitivanju objavljenom na javnom servisu ZDF, Uniju je podržalo 28 posto ispitanih. Sva tri ispitivanja su obavljena na sličnom uzorku od 1500 ispitanih i polaze od mogućih odstupanja od tri posto što konačni ishod i posebice mogućnosti poslijeizbornih koalicija čini vrlo otvorenima.
Dakle, ovo su postotci Unije CDU/CSU u posljednjim anketama:
-Institut Fors – 29 posto
-Frankfurter Allgemeine Zeitung – 32 posto
-ZDF – 28 posto
Ovisno o ispitivanju, Uniji bi bio potreban samo jedan koalicijski partner ili dva, što bi zbog razlika u mnogim političkim pitanjima bilo vrlo mukotrpno.
Spiegel Online analizira kako unutar demokršćanske Unije već vlada strah od “minus 30” tj. svakog rezultata ispod 30 posto. To bi, kako smatra Spiegel, oslabilo pozicije kancelarskog kandidata i predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza.
Mnogi procjenjuju da je upravo njegov riskantan potez da prije nekoliko sedmica uz pomoć glasova Alternative za Njemačku (AfD) progura zakone za ograničenje migracija, aktivira do tada neodlučne birače da svoj glas daju nekoj od stranka lijevo od centra.
Pistorius u anketama bolje stoji od Scholza
SPD bi u slučaju ulaska u koaliciju, kako se procjenjuje, poduzeo neke kadrovske promjene, pri čemu se uglavnom cilja na odlazak sadašnjeg kancelara Scholza s vodećih pozicija i to zbog njegove nepopularnosti među biračima. Mnogo bolje rezultate u ispitivanjima bilježi sadašnji ministar obrane Boris Pistorius za kojeg se procjenjuje da bi u mogućoj “velikoj koaliciji” mogao igrati važnu ulogu.
Teoretski je moguća i koalicija sa Zelenima koji se, slično SPD-u, u ispitivanjima kreću oko 15 posto potpore birača. No protivnik suradnje sa Zelenima, predsjednik manje stranke u demokršćanskoj Uniji, bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder, već sedmicama vodi manje ili više otvorenu neprijateljsku kampanju. “Sa mnom na čelu CSU-a neće biti koalicije sa Zelenima”, ponovio je Söder u više navrata.
Više dodirnih točaka demokršćani imaju s liberalima iz FDP-a za koje je međutim trenutno upitno hoće li uopće ući u novi, 21. saziv Bundestaga. Liberali posljednjih dana pokušavaju uvjeriti birače da je upravo koalicija Unije , SPD-a i FDP-a najbolje rješenje za zemlju iako se upravo zbog svađe SPD-a i FDP-a zadnja vlada i raspala, prenosi N1.
