BiH čeka zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Iako nismo članica, imaćemo veće mogućnosti čak i ako samo počnemo pregovore. Važno ih je iskoristiti. Njihov veliki dio odnosi se na olakšavanje privrednicima da posluju i budu dio velikog evropskog tržišta. I privrednici to žele. Jedna od mogućnosti koju imaju oni koji zapošljavaju svakako jeste biti dijelom SEPA-e. To je jedinstveni sistem finansijskih transakcija u Evropskoj uniji. Međutim, ne odnosi se SEPA samo na privrednike. Svi oni koji obavljaju platni promet s inostranim partnerima ili rodbinom koja živi vani, transakcije će plaćati manje.
Oni koji rade, upošljavaju, izvoze, znaju koliko novca moraju izdvojiti samo i konkretno za finansijske transakcije. Nismo dio jedinstvenog platnog prometa, ali ako otvorimo pregovore za članstvo u EU, možemo biti. Važno je i veliko je. Trudili su nam se objasniti upravo oni čiji produkt proizvodnje završava negdje u zemljama EU.
U nizu nameta koje, recimo, privreda plaća, a na listi ih je više od 3.000 pojedinačnih, skupe transkacije najmanje su im potrebne. Zato sugerišu da se bolji ambijent mora napraviti. No, objasnimo SEPA sistem. Kako je to rečeno, postavljen je na način koji bankarstvo čini međunarodno besprijekornim i brzim i to za sve učesnike s finansijskim transakcijama, bilo da je riječ o građanima, uvoznicima, kupcima. Ulaskom u ovaj sistem, objašnjeno je, zemlje koje ne koriste euro kao valutu imale bi brojne benefite. Mnogo bi se jeftinije moglo obavljati plaćanje u eurima pod istim uvjetima, s istim pravima i obavezama, bez obzira na to gdje se nalaze.
Kaže Sattler da bi ovo bilo dostignuće i veliki poticaj i za privredu i za građane, upravo uzimajući u obzir da veliki broj članova porodica naših stanovnika živi u inozemstvu. Centralna banka na ovome aktivno radi i kažu nam kako je za priključenje SEPA-i neophodno ispuniti veliki broj uvjeta i kriterija koji su definisani aktima Evropske unije. Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno radi na analizi i pripremi potrebne infrastrukture za povezivanje s platnim infrastrukturama SEPA područja, što će biti moguće nakon ispunjavanja SEPA legislativnih uvjeta.
Od sve značajnosti, dodaju iz Centralne banke kako SEPA pokriva više od 510 miliona ljudi i omogućava realizaciju 90 milijardi elektronskih transakcija godišnje, uključujući više od 8.000 različitih finansijskih institucija i 25 miliona poslovnih subjekata, usto pružajući inovacije u oblasti platnih usluga.
Kada se sve harmonizuje, otvorit će se vrata pozitivnim promjenama. Privlačenje stranih investicija bit će veće, upravo su one u značajnijoj mjeri iz zemalja SEPA područja. Stimulisat će se i domaće tržište kapitala. I sve nastranu, ulazak u SEPA-u može značajno utjecati na povećanje digitalnih plaćanja i smanjenje upotrebe neformalnih kanala plaćanja, čime se doprinosi ekonomskom razvoju i bližoj integraciji s evropskim tržištem. Dakle, benefiti za sve.
(M.Rašidović)
