Mnogi ljudi to poistovjećuju s teškom bolešću, neugodnošću, pa čak i smrću. Međutim, dijagnoza tumora nije uvijek sinonim za rak, a benigni tumor ne mora nužno poremetiti vaš život. "U stvarnosti, svaki rast ćelija se kvalifikuje kao tumor", kaže dr. Ryan Osborne, hirurški onkolog i direktor Osborne Head & Neck Instituta u Los Angelesu. "Čak i neobična bubuljica ili mladež se kvalificira, zbog čega liječnici ponekad preporučuju da ih pregledate", piše USA Today.
Izraz "tumor" ima latinski korijen koji jednostavno znači "otok". Imajući ovo na umu, korisno je razumjeti šta je tumor, a šta nije i kada treba biti zabrinut.ŠTA JE TUMOR?
Tumori počinju kao nakupine ćelija koje nenormalno rastu i formiraju masu, kaže dr. Julie Gralow, glavni medicinski službenik u Američkom društvu za kliničku onkologiju. Ove ćelije nisu mutanti ili Marsovci, objašnjava Osborne. Oni svakodnevno nastaju u našim tijelima i, iz različitih razloga, izbjegavaju normalan životni ciklus ćelije, omogućavajući im da nekontrolirano rastu i množe se sve dok ne izazovu probleme.
Tumori mogu veoma varirati u veličini, od milimetara do inča ili čak stopala, kaže dr. Scott Eggener, urološki onkolog i kodirektor klinike za visok rizik i napredni rak prostate UChicago Medicine. Najveći zabilježeni tumor, uklonjen ženi 1991. godine, težio je nevjerovatnih 136 kg i ona se potpuno oporavila.
Tumori mogu biti benigni, što znači da nisu kancerogeni i obično se ne šire na druge dijelove tijela. "Benigni tumori su vrlo česti", napominje Gralow. "Većina nas ima kvržice i kvrge koje nisu rak." Ovi tumori obično nisu problematični, ali ako narastu ili komprimiraju krvne žile i živce, možda će trebati hirurško uklanjanje.
S druge strane, maligni tumori su kancerogeni i često se šire po cijelom tijelu, napadajući kritične organe i sisteme, što može biti opasno po život. Iako su maligni tumori rjeđi od benignih, nisu rijetki a sve ih je više i više prema statistikama.
ŠTA UZROKUJE TUMORE?
Starost je značajan faktor u rastu tumora zbog opadanja imunološkog zdravlja. "Vi pravite ćelije tumora od dana kada ste rođeni do dana kada umrete", objašnjava Osborne. Imuni sistem obično uništava ove ćelije prije nego što formiraju tumore, ali ova funkcija traženja i uništavanja se smanjuje s godinama, što dovodi do više tumora i raka kasnije u životu.
Genetika također igra ulogu u razvoju tumora. Mnogi tumori nastaju spontano od mutacija tokom ćelijske diobe, kaže dr Andrea Cercek, gastrointestinalni onkolog u Memorijalnom centru za rak Sloan Kettering. Neke mutacije su rezultat nasljednih predispozicija.
Faktori životne sredine takođe doprinose. Dugotrajno izlaganje sunčevoj svjetlosti i ultraljubičastom zračenju može dovesti do melanoma, vrste raka kože. Pušenje je još jedan faktor rizika, povezan sa mnogim vrstama raka, uključujući karcinom pluća i glave i vrata, kaže dr. Marissa Barbaro, neuroonkolog u Perlmutter Cancer Center u NYU Langone Hospital-Long Island. Međutim, često je nejasan specifičan uzrok tumora.
MOGU LI SE TUMORI SPRIJEČITI?
Iako je nemoguće u potpunosti izbjeći tumore, određeni koraci mogu smanjiti rizik. Održavanje jakog imunološkog sistema je ključno. To se može postići adekvatnim spavanjem, redovnim vježbanjem, upravljanjem stresom, dobro izbalansiranom ishranom bogatom voćem i povrćem i održavanjem zdrave težine.
