Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Briselu ne ispunjava kriterijume da bi bio prihvatljiv za Evropsku komisiju (EK).
BiH nije uspjela da usaglasi više od stotinu koraka koje treba preduzeti kako bi dobila prvih 70 miliona eura iz Plana rasta za region vrijednog oko dvije milijarde eura, i tako je ostala jedina zemlja regiona koja nije podnijela svoj plan za reforme. To je bilo i očekivano, rekao je Faris Kočan, profesor na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za Hayat.ba
- U posljednjih nekoliko mjeseci sva dešavanja idu u kontekst izbora, gdje je prioritet na dizanju tenzija radi konsolidacije statusa quo. EU nažalost nije u fokusu političkih elita radi ‘velikih troškova’ (reformi) i malih kratkoročnih dobitaka. Politika nažalost ispadne kao borba iz mandata u mandat, ništa duže – ističe Kočan.
Sve to je iskomplikovalo proces usvajanja i početka prvih isplata za bilo koju od država regiona. Potrebno je da države članice Evropske unije kao i Komitet pretpristupne pomoći daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama, kako bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakom od država korisnika.
Međutim, zbog nedostataka reformske agende iz Bosne i Hercegovine bio je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gdje je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.
- Evropska komisija će vjerovatno pozvati Bosnu i Hercegovinu da to što prije riješi. U slučaju da se to ne desi, određeni dio para sigurno ide drugoj državi, jer ide na takav način čitav plan - više radiš, više dobivaš. Teško vjerujem, da će te pare čekati jer onda ide niz brda ideja meritokratije i rada. Već od početka se pričalo da ako neće doći do napretka i rada, taj dio budžeta ide za projekte onima koji rade – rekao nam je Kočan.
Milijarde propadaju, ali to naše vlasti i ne dotiče nešto posebno. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto 20. septembra ponovo je pokušala u Briselu predstaviti već odbijeni plan, ali Evropska komisija nije imala razumijevanja za ovaj naš pokušaj. Kada građani BiH mogu očekivati ulazak u EU sa ovakvim ponašanjem vlasti? Kočanove prognoze nisu optimistične.
- Ulazak BH u EU ne vidim još u doglednom vremenu, jer u BiH nema niti uspostavljen mehanizam za koordinaciju pregovora sa EU. Ima tu i još najmanje osam prioriteta da se dobije pregovarački okvir i da od tada krenu pravi pregovori. Nadam se da ćemo u ovom mandatu EK doći barem do otvaranja nekoliko poglavlja – smatra Kočan.
U nastavku razgovora, osvrnuo se i na negativnu politika koja dolazi iz bh. entiteta RS.
- Nažalost, ta negativna politika je vidljiva više od 10 godina. EU je to više ili manje pratila i na neki način sasvim normalizirala destrukciju tog procesa kroz instrumentalizaciju EU za postizanje partikularnih interesa RS-a, a sve u svrhu ideje kako će samo još to ili to pokrenuti proces priključivanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju – rekao je Kočan za Hayat.ba.
