Za narednu sedmicu iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda izdato je crveno upozorenje zbog iznimno visokih temperatura. U nekim područjima temperature će ići i do 42 stepena.
U ovakvim okolnostima, stranovništvu se preporučuje smanjen boravak na otvorenom, unos dovoljnih količina vode i pravilna ishrana.
-Osjećaj žeđi je znak da je tijelo već dehidrirano. Zato je važno redovno piti vodu tokom dana, bez obzira na osjećaj žeđi. Preporuka je unositi oko 2-3 litre tečnosti dnevno – objašnjava nutricionistkinja i mentorica za integrativni nutricionizam Dženita Mustafić za Hayat.ba.
Foto: Aida Redžepagić
Šta izbjegavati?
Mustafić dalje navodi kako su najbolji napici tokom ljeta voda, biljni čajevi (hladni), prirodni voćni sokovi bez dodatka šećera, kokosova voda.
Preporučuje izbjegavanje zaslađenih gaziranih napitaka, energetskih pića i alkohola jer mogu dodatno dehidrirati organizam i povećati osjećaj umora.
Kako bi se rashladili, većina poseže za hladnim napicima, no to nije najbolja opcija.
- Hladni napici s ledom mogu biti osvježavajući, ali ukoliko ste zagrijani konzumiranje vrlo hladnih tekućina može izazvati šok za organizam i uzrokovati grčeve u želucu. Umjereno ohlađeni napici su često bolja opcija jer tijelo lakše apsorbira tečnost koja je bliža tjelesnoj temperaturi – kaže naša sagovornica.
Mustafić, također, ističe da sladoled može pružiti trenutno osvježenje, ali zbog visokog sadržaja šećera i kalorija, nije idealan izbor za hidrataciju.
-Bolje opcije su zamrznuto voće ili domaći sorbeti napravljeni od prirodnih sastojaka bez dodatka šećera. Zamrznute bobice, narezane breskve ili lubenica mogu biti zdravi i osvježavajući deserti – dodaje.
Laganije meso, voće i povrće
Što se tiče mesa, preporučuje laganije vrste poput ribe, piletine i puretine jer su lakše probavljive i manje opterećuju probavni sistem u poređenju sa crvenim mesom.
Riba, posebno masne ribe poput lososa i skuše, bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su važne za zdravlje srca, mozga, zglobova te smanjuju upalne procese u organizmu.
Voće koje biste trebali češće konzumirati: lubenica, dinja, breskve, nektarine, jagode, maline, borovnice, smokve, trešnje, grožđe. Od povrća u ishranu uvrstite: krastavce, paradajz, tikvice, paprike, patlidžan, zelenu salatu, špinat, rukolu, mrkvu.
Prijedlog dnevnog menija:
Doručak: smoothie od svježeg voća (npr. jagode, maline, borovnice) sa dodatkom jogurta ili biljnog mlijeka, chia sjemenki i špinata ili zobena kaša kuhana na vodi sa zaleđenim borovnicama i orasima
Užina: svježe voće poput lubenice ili dinje ili jogurt sa borovnicama i/ili malinama
Ručak: salata s piletinom ili ribom, bogata povrćem (krastavci, paradajz, paprika, špinat) i integralnim žitaricama (quinoa, smeđa riža) ili hladna supa od paradajza (gazpacho)
Užina: svježa mrkva i krastavci s humusom ili narezane breskve ili nektarine
Večera: lagano varivo od povrća (tikvice, paradajz, patlidžan) s integralnim hljebom ili grilovana riba s povrćem na žaru (paprika, tikvice, patlidžan).
