Uprkos nedavno uvedenim izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje strogo zabranjuju preuranjenu izbornu kampanju, zloupotrebu javnih resursa i plaćenu političku promociju, politički subjekti širom zemlje nisu odustali od kršenja ovih pravila.

Naime, politička trka je počela znatno prije zvaničnog početka kampanje, što je u suprotnosti sa zakonskim normama.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH nije ostala imuna na ovo nepoštovanje zakona. Naprotiv, CIK je do sada izrekao 59 sankcija političkim subjektima zbog nepoštovanja novih pravila. Ukupna suma izrečenih kazni dostigla je iznos od 228.500 KM, što je jasna poruka da se nepoštovanje izbornog procesa neće tolerisati.

Iako su ove sankcije značajne, ostaje pitanje da li će one biti dovoljne da obuzdaju političke subjekte u daljnjem kršenju zakona. Građani BiH i dalje sa nestrpljenjem prate razvoj situacije, dok politički analitičari upozoravaju na potrebu strožih kontrola i dodatnih mehanizama za osiguranje poštenog izbornog procesa.

Izborna kampanja tek treba zvanično da počne, ali već sada je jasno da će nadolazeći izbori biti praćeni pažljivim nadzorom CIK-a, koji je odlučan u namjeri da zaštiti integritet izbornog procesa u BiH. Da li će ova inicijativa biti uspješna i da li će politički subjekti konačno početi da poštuju pravila, ostaje da se vidi u narednim mjesecima.

"Pored napisanih 59 sankcija, mi smo tražili uklanjanje spornog sadržaja sa društvenih mreža i slično, a prema informacijama i našem praćenju, 25 stranaka je to uklonilo, ali 18 nije. Ovo će se, naravno, cijeniti kao otežavajuća okolnost ukoliko se to ne ukloni i ako stranka bude nastavila da vrši nove prekršaje", poručila je za "Nezavisne novine" Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH.

Kada su u pitanju sankcije koje CIK BiH može izreći, kratko ćemo podsjetiti da se za nezakonitu izbornu kampanju političkim subjektima može izreći kazna 3.000-30.000 KM, dok kandidati na izborima mogu biti kažnjeni iznosom od 3.000 pa do 15.000 KM, sve zavisno od toga o kakvom prekršaju se radi.

Iznos kazni koji je propisan Izbornim zakonom BiH za predstavnike nevladinog sektora nije toliko loš. Međutim, problematično je, tvrde, to što CIK BiH usko tumači preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa, te ne izriče dovoljno rigorozne sankcije za političke subjekte ili ih, dodaju, uopšte ne izriče.

Iz koalicije "Pod lupom" kažu da, iako je CIK izrekao 59 sankcija političkim subjektima, to je tek sedmi dio od ukupnog broja prijava koje su dobili, a on iznosi 393.

Samo ova koalicija je CIK-u podnijela 62 prijave koje se odnose na preuranjenu kampanju, zloupotrebu javnih resursa, ali i trgovinu mjestima u biračkim odborima. Od toga, CIK je kazne izrekao u 11 slučajeva, a u novcu je to bilo 41.800 KM.

Prema njihovim podacima, izborna pravila su najviše kršile najjače stranke: SNSD, SDA, SDS, HDZ, SDP… Svi oni su, kažu iz "Pod lupom", višestruki povratnici u kršenju izbornih pravila, ali se to, tvrde, ne vidi u smislu izrečenih kazni.

"Bilo je logično da se u početku ide s malim kaznama koje su, eto, minimum ili blizu minimuma, ali pošto imamo političke stranke koje stalno krše Izborni zakon BiH, to pokazuje njihov neodgovoran odnos prema jednom bitnom zakonu. Ovdje se očekuje da oni koji su povratnici u kršenju Izbornog zakona budu kažnjeni ne novčanim sankcijama koje su blizu minimuma, nego i većim. Ne mogu da prihvatim da neko ko je 13 puta sankcionisan ima kazne oko 3.000 ili 3.500 maraka. Takve stranke bi trebalo kažnjavati nakon treće ili četvrte povrede zakona odmah sa 30.000 KM", poručuje za "Nezavisne novine" Vehid Šehić iz ove koalicije.

Pošto se očigledno dešava da je maksimalna novčana kazna strankama i kandidatima u BiH teško moguća bez obzira na ponavljanje prekršaja, Šehić smatra da bi sankcije morale da budu i one nenovčane, jer se ove zasad očigledno isplate partijama.

"Postoje tu i sankcije kao što su skidanje kandidata sa kandidatske liste, pa ako se i dalje nastave prekršaji onda čak i poništavanje ovjere tom političkom subjektu za učešće na izborima. Mislim da bi CIK ovo trebao presjeći dok je vruće", kaže Šehić.

Izrečene kazne, odgovaraju iz CIK-a, proporcionalne su učinjenim prekršajima.

"Sve odluke koje donosimo podliježu kontroli pravosudnih organa u Vijeću od troje sudija Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Da mi izričemo niske sankcije naše odluke bi bile poništene ili preinačene. Mi povećavamo sankcije kod ponovljenih prekršaja, na početku smo izricali kao prvu sankciju onu od 3.000 KM, a onda se išlo na 3.500 KM, pa na 4.000 KM i tako dalje. Naravno, uvijek cijenimo koliki je doseg tih objava na društvenim mrežama jer ako neko to podijeli na svim stranicama onda je prekršaj znatno teži jer je doseg informacije veći. Ja razumijem i stavove NVO, oni treba da budu korektiv vlasti i da ukazuju na probleme, ali mi opet ne možemo da budemo nikakva osvetnička institucija i da bez jasnih dokaza kažnjavamo. Mislim da dobro radimo svoj posao jer na Sudu BiH nije pala nijedna odluka CIK-a BiH u ovom periodu", poručila je Hadžiabdićeva.

Sagledavajući kompletnu situaciju, novinar "Nezavisnih novina" Uroš Vukić smatra da CIK trenutno kažnjava selektivno jer su brojni oni koji prođu "ispod radara" i niko ne obraća pažnju na njih, a i oni su u kampanji, kao i ovi koji su kažnjeni.

"Bolja je bila prošla formulacija u Izbornom zakonu da je zabranjen svaki vid plaćene preuranjene kampanje, jer ovo što sada imamo po mom mišljenju je čista glupost. Ljude kažnjavaju jer kažu da podržavaju nekoga kao kandidata, a CIK se pretvorio u inkviziciju i servis nekoliko nevladinih organizacija koje samo pišu prigovore. Te iste NVO fokusirale su se na velike stranke, a na male partije i njihove kandidate niko ne obraća pažnju pa imamo situaciju da se za iste stvari jedni kažnjavaju, a drugi ne", rekao je Vukić.