Deklarativni cilj političkih aktera u BiH je put ka EU. Iako postoji mnogo tačaka gdje se političke opcije razlikuju, put ka EU je nešto što ih zbližava. Međutim, put ka članstvu u EU političari vide na različite načine.

U političkom životu naše države imamo one koji ne vide BiH kao svoju državu ali zato koriste sve benfite koje im ona pruža. U javnom prostoru često možemo čuti kako će se jedan bh. entitet RS ocijepiti. Sa druge strane, imamo političare iz reda hrvatskog naroda koji potenciraju „legitimno predstavljanje“ koje nema uporišta u acquisu EU.

O ovim temama govorili smo sa Seadom Turčalom, dekanom Fakulteta političkih nauka Sarajevo, u emisiji '7plus'.

-Ono što se dešava u praksi ide suprotno od onoga što moramo uraditi. Zbog toga što se djeliuje u specifičnom okviru nemoguće je raditi. U toj euforiji ne promatramo politiku u realanom okviru ne sagledavajući stvarnu situaciju. Zeleno svjetlo EU je bilo stvar geopolitičkih okolnosti a ne naših nekih zasluga – kaže Turčalo.

Zbog nedjelovanja državne vlasti i neusvajanje budžeta, BiH prijeti da ne dobije obećana sredstva od EU. Ta sredstva su veoma značajna zbog sveobuhvatnog napretka BiH ali i njenog puta ka EU. Turčalo ističe kako jednom dijelu koalicije uopšte nije u cilju da naša država krene nekim boljim stazama.

-Sama pitanja pokazuju koliko je politika koja se vodi iracionalna. Pogotovo odopnog dijela koalicije koju predvodi SNSD bez obzira što je entitet na koljenima. Važniji je sadržaj zaključaka sabora koji kaže da svaki napredak BiH nije u interesu onih koji su organiozovali taj sabor. Tako da ta sredstva iz EU nisu prioritet dijela koalicije. Ovdje imamo sukob racionalne i iracionalne politike – navodi Turčalo.

U našem javnom prostoru veoma često možemo čuti od političara kako se trebaju relaksirati odnosi među njima kako bi stvari krenule naprijed. Do sada ta relaksacija nije donosila ozbiljne rezultate. Umjesto relaksacije, ističe Turčalo, potreban je sveobuhvatan akcioni plan partnera u koaliciji oko onoga šta se mogu dogovoriti

-Relaksacija odnosa je nešto što nije nikakav pomak. Imali smo mi mnoštvo puta da se relaksiraju odnosi. Umjesto relaksacije odnosa treba akcioni plan šta se partneri mogu odogovoriti te da to bude mjerilo za njihov uspjeh ili mejrilo za njihovo kažnajvanje. Govor o relaksaciji koji ne sadrži konkretan odgovor, koji ne govori jasno šta će se raditi nema smisla – poručuje Turčalo.

Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Milorad Dodik je iznio svoje zahtjeve. Tražio je smjene člana predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića te ambasadora BiH pri UN dr. Zlatka Lagumdžije

-S jedne strane predsjednik bh. entiteta RS je bitna politička figura a mi ga smatramo prebitnim. Radi se o zahtjevima i porukama u kojima želi da zabavi javnost čime nameće svoju agendu. Naš problem je da odgovaramo na njegovu agendu što je stavlja u prvi plan. Zahtijev dolazi od govornika koji krši Ustav. A mi nismo ni na koji način prekršili Ustav. To što rezolucija nije u skladu sa nečijim historijskim narativom, nije naš problem. Aktivnosti ambasadora su pokazali da smo na pravoj strani historije a oni koji su glasali protiv na nekoj tamnoj strani – navodi Turčalo.