Pobjeda krajnje desnice u Austriji na septembarskim izborima izazvala je politički zemljotres u zemlji, otvorivši složeni scenario u pregovorima za formiranje nove vlade s ciljem pravljenja bloka kojim bi se spriječilo da ta ultranacionalistička formacija, FPÖ, na čelu s Herbertom Kicklom, pobjednikom izbora, preuzme vlast u toj alpskoj zemlji. Blok tradicionalnih stranaka nije funkcionisao s obzirom na razlike između dviju formacija koje nisu uspjele postići dogovor o vlasti, otvarajući mogućnost scenarija koji su željeli izbjeći. Sve ukazuje na to da je ultranacionalistička stranka sada bliža pokušaju formiranja vlade.

Čelnik demokršćana (ÖVP) i vršitelj dužnosti kancelara Karl Nehammer, najavio je u subotu svoju ostavku. Sutradan je predsjednik države, progresivni Alexander van der Bellen, iz palače Hofburg najavio da će se danas sastati s Kicklom. Unatoč najavi, predsjednik nije jasno dao priliku čelniku krajnje desnice da sastavi vladu, iako se ÖVP nada da će to biti slučaj i najavljuje da su sada voljni sjesti za stol kako bi pregovarali za dobro zemlje.

Podsjetimo, FPÖ, stranka koja se smatra euroskeptičnom i proruskom, pobijedila je na parlamentarnim izborima s gotovo 28,8 posto glasova, a slijedi je konzervativna Narodna stranka (ÖVP) s 26,3 posto, socijaldemokratska SPÖ s 21,1 posto glasova. liberalni Neos s 9% i Zeleni s 8%.

I ÖVP i SPÖ bile su glavne političke snage u Austriji, izmjenjivale su se na vlasti od kraja Drugog svjetskog rata, ali posljednji izbori odražavaju gubitak utjecaja obiju tradicionalnih stranaka, otvarajući do sada nepoznatu panoramu.

Krajnje desna Liberalna stranka (FPÖ) osnovana je sredinom 1950-ih od strane bivših nacističkih zvaničnika. Kapitalizirala je glasanje iz protesta austrijhksih građana, koji su glasali protiv a ne za i iskoristila nezadovoljstvo nakon pet godina vladavine između demokršćana i Zelenih. Austrija, unatoč tome što je jedna od najbogatijih zemalja u Evropi, suočava se s najgorom ekonomskom krizom u desetljećima, sa smanjenjem od 1% u 2023. i predviđenim padom od 0,8% u 2024.

Inflacija je smanjila kupovnu moć, dok su migracija i rastući životni troškovi postali glavni problemi biračkog tijela. FPÖ je svoju kampanju usredotočio na ova dva pitanja, predlažući ukidanje politika azila i protjerivanje imigranata koji se ne integriraju, kao i ekonomske mjere koje daju prednost domaćim državljanima. S antiimigracijskim, euroskeptičnim i proruskim diskursom, FPÖ se predstavio kao opcija koja brani one koje su elite "zaboravile", osvojivši ruralne glasove i 50% glasova radničke klase.

Nakon neuspjeha koalicije između demokršćana (ÖVP) i socijaldemokrata (SPÖ), dviju glavnih snaga posljednjih desetljeća, postoji mogućnost da će konzervativci podržati ultranacionaliste iz FPÖ-a. Nakon najavljene ostavke kancelara i čelnika demokršćana Karla Nehammera, koji je od početka isključio mogućnost prepuštanja vodstva Herbertu Kicklu, kojeg smatra "opasnošću za nacionalnu sigurnost", novi čelnik može preokrenuti ovu situaciju.

Na vanrednom i hitnom sastanku čelništvo konzervativne stranke imenovalo je dosadašnjeg generalnog sekretara Christiana Stockera za privremenog čelnika stranke umjesto Nehammera. U svom prvom istupu izjavio je da ga je stranka ovlastila za početak koalicijskih pregovora s ekstremnom desnicom. "Ova država danas treba stabilnu vlast i ne možemo dalje gubiti vrijeme koje nemamo na predizborne kampanje ili izbore", dodao je.