Toliko je zastupljeno da skoro ne možemo reći da nismo imali, vidjeli ili čuli da roditelji djetetu daju mobitel ili tablet „kako bi bilo mirno“.
Instant rješavanje kompleksnih problema, u svakoj sferi društva, prema dosadašnjim iskustvima uglavnom se pokazalo kao pogubno sa ogromnim velikim posljedicama.
Kako je društvo proživljavalo razne tranzicijske periode tako se i određene navike i norme mijenjaju, oni koji više pamte neka prošla vremena kažu da je nenormalno postalo normalno dok nešto mlađi uglavnom nove norme opravdavaju savremenošću.
Koliko je to tačno teško je sažeti u nekoliko rečenica ali jedno je sigurno, stručnjaci ne smatraju mnogo toga dobrim i daju prijedloge ali u praksi mi uglavnom „radimo po svome“.
Online djeca
Danas je nezamislivo da mlađe generacije žive „offline životom“, bez korištenja interneta sa velikim utroškom slobodnog vremena na uzrastu prilagođene igre, sportske poligone i slično.
Umjesto toga vrijeme prolazi uglavnom koristeći TikTok, Instagram, Facebook, Snapshat i druge iako upravo na tim mrežama vrebaju razne vrste opasnosti.
Prema istraživanju koje su na teritoriju BiH proveli Ured UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije svako drugo dijete u Bosni i Hercegovini mlađe od 11 godina ima profil na nekoj društvenoj mreži. Dodatni podaci su također alarmantni a to je da više od 50 posto djece doživjelo neugodnosti na internetu, a da više od 85 posto njih o tome nije ni s kim razgovaralo, što je nedavno kazala Nineta Popović, voditeljica Odjela za komunikacije UNICEF-a u BiH.
Popović je naglasila da UNICEF radi na tome da internet učini sigurnim mjestom za učenje, druženje i izražavanje djece te se s nadležnima trudi promovirati sigurnosne mjere na internetu.
„Djeci nikako nije mjesto na internetu“
Za razliku od roditelja koje smo uglavnom opisali u početku teksta postoje i oni koje smatraju prestrogim u savremenom dobu, takvi roditelji smatraju da opreza nikad nije dovoljno.
Tvrde da je ključ sigurnosti u kontroli sadržaja koji će djeca gledati na internetu.
Jedna majka devetogodišnje djevojčice kaže kako djeci nikako nije mjesto na društvenim mrežama ali da i one nisu glavni problem.
-Imate danas i druge aplikacije, kao i razne igrice koje djeca igraju, a koje imaju opcije za dopisivanje. I na igricama djeca mogu stupiti u komunikaciju s nepoznatim ljudima - kazala je Ivana za Nezavisne.
Jovana, majka troje osnovaca, smatra kako bi roditelji trebali pregledavati sadržaj koji djeca gledaju na internetu te kako je ključno da roditelji i djeca razvijaju odnos pun povjerenja kako bi im se djeca mogla povjeriti i onda kada pogriješe.
Savanović Zorić: Internet može pružiti neograničene mogućnosti za učenje, zabavu ali i različitim rizicima
Psihologinja i psihoterapeutkinja Maja Savanović Zorić iz Udruženja građana "Psiholuminis", za Hayat.ba je kazala kako u današnjem digitalnom dobu, internet je postao neizostavan dio djetinjstva, što može oblikovati način na koji djeca razmišljaju, uče i komuniciraju s svijetom oko sebe.
-Djeca su uvijek povezana na internet, bilo da su na društvenim mrežama, igraju videoigre ili uče putem online platformi. Internet može pružiti neograničene mogućnosti za učenje, zabavu i socijalizaciju, ali isto tako može izložiti djecu različitim rizicima i opasnostima poput izloženosti neprikladnom sadržaju, cyberbullyingu i ovisnosti o tehnologiji.
Stvarni problem dolazi kasnije u životu, Savanović Zorić tvrdi da u kasnijem životu osobe koja je intenzivno koristila internet ima posljedice smanjene sposobnosti koncentracije, probleme s interpersonalnim odnosima, teškoće u adekvatnom regaovanju i ispoljavanju emocija, nisko samopuzdanje te ovisnost o tehnologiji, povećanu izloženost cyberbullyingu i drugim online opasnostima, te čak i mentalne teškoće poput anksioznosti i depresije.
Preporuke za roditelje
Kao psihoterapeutkinja i majka dvoje tinejdžera, za Hayat.ba je naglasila da je važno da roditelji budu svjesni uticaja stalne prisutnosti interneta na njihovu djecu.
U narednih nekoliko rečenica donosi preporuke prema kojim roditelji mogu postupati
Evo nekoliko preporuka kako roditelji mogu postupati:
Postavite granice: Postavljanje jasnih granica o tome koliko vremena dijete smije provoditi na internetu je ključno. Odredite određeno vrijeme koje je rezervirano za online aktivnosti, ali takođe podstičite i offline aktivnosti poput sporta, umjetnosti, čitanja ili bilo kojeg drugog hobija.
Budite uzor: Djeca često oponašaju ponašanje svojih roditelja. Ako roditelji provode previše vremena na svojim telefonima, vjerovatno će i djeca to učiniti. Stoga je važno da roditelji budu svjesni vlastitog korištenja tehnologije i pokažu dobar primjer svojoj djeci.
Razgovarajte o sigurnosti: Otvareni razgovori o sigurnosti na internetu trebaju biti normalizovani u porodici. Razgovarajte s djecom o potencijalnim opasnostima online svijeta, poput cyberbullyinga, neprikladnog sadržaja ili interakcija s nepoznatim osobama.
Stvorite ravnotežu: Podstičite djecu da pronađu ravnotežu između online i offline aktivnosti. To može uključivati postavljanje ograničenja korištenja interneta tokom obroka, nošenje pametnih telefona izvan spavaće sobe i podsticanje na aktivno učestvovanje u stvarnom svijetu.
