BZK Preporod je na sjednici Skupštine održanoj 28.9., a koje se podudara sa Danom Bošnjaka, donijela odluku o modifikaciji naziva BZK „Preporod“. Na sjednici Skupštine donesena je odluka, uz dva glasa protiv, za modifikaciju imena koje sada glasi „Bošnjačka zajednica kulture“ uklanjajući imenski dodatak „Preporod“.
Za javnost, posebno Bošnjake, je ovo bilo iznenađenje s obzirom na historiju pod kojim je „Preporod“ djelovao. Ovaj naziv se urezao u glave i srca Bošnjaka koji su mogli da iz ove institucije saznaju i spoznaju nešto iz svog historijskog opusa što u ranijim režimima nisu mogli.
Nakon ove izmjene, koja je donesena odlukom Skupštine BZK „Preporod“, uslijedio je napad na njegovog predsjednika Sanjina Kodrića. Pojedinci su ga osudili kako je ovo izdajnički čin te da je on četnik. Treba podsjetiti da su upravo gospodinu Kodriću četničke hulje ubile roditelje odvojivši ga od njegovih najmilijih.
Da li je „Preporod“ imenom najdugovječnija bošnjačka organizacija/društvo?
Prvo društvo koje se bavilo pitanjem Bošnjaka je bilo Gajret. To kulturno-provjetno društvo osnovano je 1903. godine te je dobilo ime po uzoru na druga društva koja su djelovala u tom periodu, krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
U početku njegovog djelovanja, Gajret je služio za kulturno i ekonomsko uzdizanje muslimana što je podrazumijevalo potpomaganje đaka muslimana u srednjim i višim školama. Gajret je tako djelovao sve do 1929. kada u periodu monarhističke Jugoslavije dolazi do nacionaliziranja muslimana. Tada je Gajret preimenovan u „srpsko muslimansko kulturno i prosvjetno društvo“ koje će djelovati sve do kraja Drugog svjetskog rata.
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ je djelovala u prošlosti pod još jednim imenom. „Narodna uzdanica“, protuteža političko-društvenom aspektu rada Gajreta, je osnovana 1924. koja je imala istu kulturno-prosvjetnu ulogu kod Bošnjaka tog vremena. Dakle, taj period je obilježio rad Bošnjaka kroz dvije organizacije odnosno društva koje su se zapravo borile i imale isti cilj.
„Narodna uzdanica“ će doživjeti istu sudbinu kao i Gajret kada biva preimenovana u „hrvatsko muslimansko društvo.“ Ova promjena naziva „Narodne uzdanice“ je došla na zahtjev tadašnjeg režima NDH, koji je bio produžena ruka nacista na ovim prostorima.
Oba društva će raditi paralelno sve do kraja Drugog svjetskog rata kada će, ponovo na inicijativu vlasti, 1945. doći do ujedinjavanja ova dva društva u jedno. Pod nazivom „Preporod“. Rad ovog društva će biti kratkog vijeka. Iako je formirano i inicirano od tadašnjih vlasti, društvo je radilo samo 4 godine, od 1945. do 1949.
Inicirano od države pa onda prestalo sa radom nakon 4 godine!? Da li je to bio i cilj tadašnjih vlasti da se Bošnjaci kulturno-historisjki „ugase“? Odgovor bi bio vjerovatno da ali nisu u tome uspjeli. I pored društava koja su obitavala u tadašnje vrijeme, Bošnjaci su znali ko su i šta su pa su sve ovo vrijeme čuvali svoju tradiciju i kulturu.
Zbog toga se 1990. „Preporod“ vraća na scenu gdje kroz razne aktivnosti radi na afirmaciji Bošnjaka i bošnjačke kulture. Promjenom naziva ona će nastaviti raditi na onome što je i do danas radila. Jedina promjena je u njenom nazivu koja će imati simbole prvog bošnjačkog društva Gajret.
Zašto promjena naziva?
Iz „Preporoda“ navode kako modificirani naziv „Bošnjačka zajednica kulture“ obuhvata sve one organizacije i društva koja su djelovala do danas ne diskriminirajući ni jedno društvo ili organizaciju kroz historiju. Tako će sve organizacije na taj način biti predstavljene.
U javnom prostoru pored BZK „Preporod“ egzistiraju i informativne novine IZ „Preporod“. Kako navode iz „Bošnjačke zajednice kulture“ zbog toga je mnogo onih za koje ne bi ni pomislili da ne znaju da su novine „Preporod“ u vlasništvu IZ. Zbog toga je bilo između ostalog potrebno promijeniti naziv BZK „Preporod“.
Jedan od najjačih argumenata je taj što naziv Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ onemogućava njegovo djelovanje u potpunosti. Posebno kada se koriste skraćeni nazivi BZK „Preporod“ ili samo imenski dodatak „Preporod“. Prema tome, korištenjem ovih skraćenica suština rada institucije ostaje nevidljiva ili u drugom planu.
Ovo su sam neki od razloga zašto je BZK „Preporod“ modificirao svoj naziv u „Bošnjačka zajednica kulture“ koja će se koristiti u narednom periodu. Možemo se slagati sa tim ili ne ali novi-stari logo će biti u upotrebi bez ikakvih „stranih“ simbola kako to neki žele predstaviti.
Bit će potrebno vremena da se ljudi naviknu na novi naziv i logo ali nastavak aktivnosti „Bošnjačke zajednice kulture“ će pokazati da li je ova promjena bila dobra odluka ili ne.
