Žene su zaljuljale Iran

Iran je donekle promijenio smjer u vanjskim poslovima pod Ahmadinedžadovim nasljednikom, centrističkim imamom (klerikom) Hassanom Rouhanijem (Ruhani). Ova zemlja počela se ubrzano kretati ka smanjenju trvenja sa Zapadom. Za samo nekoliko mjeseci od Rouha nijevog ustoličenja 2013. godine, započeli su međunarodni pregovori o sporazumu za okončanje iranskih programa nuklearnog istraživanja.

U pregovaračkom procesu vrhovni lider Hamenei zadržao je skeptici- zam izražavajući primjedbe na moguće povrede iranskog suvereniteta. Ipak, konačni sporazum-poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA)-postignut je 2015. godine, a odobrio ga je sam voda Ali Hamenei.

Rouhani koji je 2017. pobijedio na ponovnim izborima, suočio se sa demonstracijama u decembru iste godine. Građani nisu doživjeli napredak i nisu vidjeli nikakvih promjena. Na udaru su se našli i Rouhani i Hamenei. U maju 2018. situacija se pogoršala kada je američki predsjednik Trump najavio povlačenje SAD-a iz nuklearnog programa uprkos tome što se Iran povinovao sporazumu. Najavio je da će SAD ponovo uvesti sankcije. Kada je prvi set sankcija stupio na snagu, Hamenei je zamjerio Rouhaniju što je previše popustio 2015. Rouhanijeva politika približavanja doživljavala je propast. Iran se vratio žestokom prikazu nuklearnog programa. Ovaj prilaz su osudili drugi potpisnici nuklearnog sporazuma obećavši aktivnu podršku održavanju sporazuma uprkos povlačenju SAD-a, ali je postalo jasno da drugi potpisnici nisu u stanju garantirati Iranu prednosti sporazuma. Hamenei je odbio ponovno pregovaranje sa SAD-om.

Iransku političku scenu zahvatila je nanovo retorika jastrebova. Dok su trajali protesti protiv vladine odluke o povećanju cijena goriva u novembru 2019, Hamenei je naredio obračun sa demonstrantima nazivajući ih nasilnicima. U susjednom Iraku je spaljen konzulatu Nadžafu, a Amerikanci su u januaru 2020. ubili komandanta Revolucionarne garde Qasema Soleimanija (Kasem Sulejmani), što je podiglo veliku gužvu u međunarodnim odnosima. Uz sve to, Vijeće čuvara je diskvalificiralo 7.000 kandidata za parlamentarne izbore u februaru 2020. Novi parlament je detaljno ispitao Rouhanija. Razmišljalo se i o opozivu, ali je Hamenei pozvao Medžlis da dozvoli Rouhaniju da završi posljednju godinu na funkciji predsjednika. Kao i parlamentarni izbori 2020, ipredsjednički izbori 2021. također su bili restriktivni.

Dozvoljeno je samo Ebrahimu Raisiju da se kandidira na izborima za predsjednika. On je prije toga bio viši tužilac režima koji je kritizirao Rouhanija zbog nuklearnog programa (JCPOA). Pobijedio je velikom razlikom i postao 8. predsjednik. Ali, ovi izbori su imali rekordno nizak odziv glasača, što govori da su Iranci smatrali da im nije ponuđena prava alternativa. Raisi je bio konzervativni kandidat. Nekada je obavljao dužnost šefa iranskog pravosuda. Raisija su na Zapadu smatrali odgovornim za pogubljenje skoro 3.000 ljudi. Zbog navodnih kršenja ljudskih prava, Raisi je bio pod američkim sankcijama.

Amnesty International je objavio 2021. da se protiv njega treba pokrenuti istraga za, kako su naveli, zločine protiv čovječnosti i za grubu povredu ljudskih prava. Progonjene su, kako su naveli, "stotine mirnih disidenata, aktivista za ljudska prava i pripadnika manjina koji su samovoljno zatvarani". Čim je izabran, naredio je pooštravanje zakona o moralu, a nadgledao je gušenje protivvladinih protesta. Jedan događaj je posebno zanimljiv kada su Iranke skinule mahrame sa glava 19.9.2022. u znak protesta povodom smrti 22-godišnje Jine Mahse Amini (Džine), koja je umrla u pritvoru zbog neprikladnog odijevanja.

Smrt mlade kurdske žene Jine bio je katalizator za neprekidne demonstracije krajem 2022. Režim je optužen za potčinjavanje žena, maltretiranje manjina i davanje prioriteta režim skoj ideologiji u odnosu na dobrobit Iranaca. Nagrada Saharov za slobodu mišljenja za 2023. dodijeljena je Džinii iranskom pokretu Žena, život, sloboda na svečanosti u Strasbourgu. U emotivnom pismu njene majke stoji: "Čvrsto vjerujem da će njezino ime, uzono Ivane Orleanske, ostati upamćeno kao simbol slobode".

U oktobru 2022, zastupnici su zatražili sankcije protiv iranskih dužnosnika umiješanih u ovo ubistvo i za državnu represiju. U januaru 2023. zahtijevali su da EU pojača sankcije protiv iranskog režima i stavi Islamsku revolucionarnu garduna popis terorista. Parlament je unovembru 2023. usvojio rezoluciju o najnovijim napadima na žene i borce zaprava žena te proizvoljnom pritvaranju državljana EU u Iranu i zatražio osnivanje radne grupe za podršku dobitnicima Nobelove i nagrade Saharov. Od tada se, međutim, situacija nije promijenila.

Navršilo se više od 70 godina od svrgavanja premijera Mosadika i 45 ljeta od pobjede islamske revolucije u Iranu. Ova zemlja je u stalnim previranjima koja su na Zapadu tumačena kao prolazna erupcija usnulog vulkana. Od pada šaha Pahlavija i dolaska ajatolaha koje je predvodio Homeini stvari se nisu mijenjale onako kako je to priželjkivao Zapad. I ovdje je revolucija proždirala svoju djecu, ali vlast duhovnog staleža je ostajala nepromijenjena. Feljton prati zbivanja u Iranu od prapočetaka drevne Perzije, dokidanja dinastije Kadžarai uspostave vlasti porodice Pahlavi koja se čvrsto vezala za zapad- ne zemlje i za Izrael, kupujući njihovu naklonost i naoružanje za jeftino prodatu naftu.

U godinama agresije na BiH i nakon nje predsjednik Alija Izetbegović se susretao sa iranskom stranom, a autor ovog feljtona je bio sudionik važnih razgovora. Iran se uz znanje SAD-a solidarizirao sa napadnutom BiH. Naši odnosi sa Iranom ostali su tradicionalno dobri uz obnovu prijateljstva na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, kada je Iran glasao za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. U međuvremenu Iran je prerastao u regionalnu silu i pored unutrašnjih teškoća i brojnih prepreka koje je postavljao Zapad. Teheran danas podržava Palestince u njihovoj opravdanoj borbi za goli opstanak.