Afera ‘Spengavanje’, koja je već sedmicama u fokusu javnosti sada ulazi u novu fazu, onu institucionalnu. U Posebnom odjelu Federalnog tužilaštva započeta su saslušanja ključnih aktera iz vrha federalnih struktura vlasti. Među ispitanima su v.d. direktor Federalne uprave policije Vahidin Munjić, šefica kabineta premijera Arijana Huseinović-Ajanović, policijski inspektor Muhamed Ohranović i direktor Policijske akademije Ervin Mušinović.
Svi su se pred tužiocima pojavili u svojstvu osumnjičenih, a sumnje se odnose na zloupotrebu položaja, nezakonito posredovanje i trgovinu utjecajem. Prema informacijama iz istrage, POSKOK je već najavio dostavljanje prijedloga Vrhovnom sudu FBiH za određivanje mjera zabrane prema svim imenovanim osobama. Ove mjere trebale bi ograničiti njihovo obavljanje službenih dužnosti, kretanje na određenim lokacijama te kontakte s drugim učesnicima slučaja.
U međuvremenu, istražitelji obrađuju zaplijenjene telefone i prate tragove komunikacije koji bi mogli razjasniti lanac odgovornosti. S druge strane, avnost se s pravom pita gdje je u svemu ovome federalni premijer Nermin Nikšić (SDP)? Jer prema dostupnim informacijama, Munjić nije djelovao samostalno, dijelom je, navodno, postupao po instrukcijama iz samog vrha Vlade Federacije.
Tako se pred očima javnosti ponavlja već viđen obrazac istraga koje počinju tek kada slučaj postane medijska tema, a institucije reagiraju tek pod pritiskom javnosti. To je upravo ono na što upozorava profesor Armin Kržalić sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
‘Problematično je to jer što institucije postupaju tek kada se određeni slučaj, i nije ovo prvi, objavi u javnosti. Imali smo mi slučajeve i prije, ne samo ove garniture vlade, nego i prijašnjih vlada. I to je problematično što tek tada počnu da djeluju, što znači da očito postoji ta sprega između politike, odnosno izvršne vlasti i sudske vlasti, koja na neki način balansira šta treba kad izvući, šta treba kad zadržati i kad šta aktivirati.’
Pravosuđe koje se budi tek kada afera bukne, a ne kada zlo počne da tinja. Takav odnos institucija, smatra Kržalić, razara povjerenje građana i stvara osjećaj potpune pravne nesigurnosti.
‘I to je ono što u suštini stvara pravnu nesigurnost kod građana i to je ono što zbog čega građani stavljaju kao prvi faktor, zbog čega odlaze iz ove države, a to je da nemate pravne sigurnosti, odnosno da neko tamo jel može da drži vaš slučaj, da vas ne procesuira za određene radnje, a može jel i neko da vam, kao u ovom slučaju, kaže ok, spengajte nekoga da idemo u te procese. To je ono što dodatno narušava sve ove faktore o kojima sam govorio.’
Dok se istražitelji bave sadržajem telefona, društvo se suočava s još važnijim pitanjem ko će ‘spengati’ sistem koji je već odavno spengao povjerenje građana?
Prilog radio Anel Husnić.
