O svim ovim temama, njihovim refleksijama i mogućim posljednicama za Bosnu i Hercegovinu u današnjem izdanju emisije ''Dobar dan, BiH'' razgovarali smo s Nedžadom Ahatovićem, vojno-političkim komentatorom.
Ukoliko se radi o redovnoj provjeri SIPA-e u odnosu na politički subjekt Narod i pravda to je uredu, ali građani ipak sa strane vide da to nije baš tako. Ovdje postoje bjegunci koji su se odjednom odlučili predati i pojaviti se pred pravosudnim organima BiH a za koje SIPA, naprimjer, nije htjela da poduzme bilo kakve radnje ili mjere. Nemam ništa protiv da se provjeri sve što treba ali se postavlja pitanje čemu sve ovo vodi? Postavlja se pitanje za što se političke stranke sumnjiče? Dakle, bez obzira na to o kome se radi, treba se dići iznad situacije i sve to treba staviti u jedan okvir, u jedan kontekst, kako bi javnost znala o čemu se radi. Ako se radi o provjeri finansiranja političkih partija, to je sasvim uredu. Ali ko je onda sljedeći? SNSD? Ili će se opet desiti ono što se desilo s bjeguncima od pravde koji su napali ustavni poredak, komentariše Ahatović, i dodaje:
Ponekad mi se čini da sami sebi skačemo u stomak jer dajemo značaj informacijama koje suštinski nemaju nikakav sadržaj. Ne može se korupcija vezati samo za bošnjački politički establišment, na njima držati pritisak i na osnovu toga se nominalno govoriti o borbi protiv korupcije. Međunarodna zajednica se vara ako misli da su građani zaboravili sve korupcionaške afere koje se vežu za Dragana Čovića i HDZ ili Milorada Dodika i SNSD. Ponavljam još jednom, nije problem u provjeri, ali se moraju provjeriti svi a ne da se pravi neka selekcija pa neke hoćemo a neke nećemo. Apsolutno sam za to da se otkrije svaka spona između politike i kriminala i da se aktivno borimo protiv korupcije, ali se to ne smije raditi po principu selektivne pravde, naglašava Ahatović.
Komentarišući rasplet u slučaju ''Dodik i drugi protiv BiH u slučaju udara na ustavni poredak'' Ahatović je vrlo precizan:
To je jedan poseban slučaj koji će se izučavat na svim fakultetima političkih nauka. Na koji način pokušati srušiti ustavni poredak i ostati nekažnjen. Dakle, staviti metak u cijev, dignuti oružje na državu i ostati nekažnjen. Da vi napravite saobraćajni prekršaj, uhapsila bi vas policija u roku od pola sata. On je izvrgavao ruglu državu i organe gonjenja tri mjeseca da bi se onda nagodio. Bilo je takvih slučajeva ranije, Pablo Eskobar se s državom Kolumbijom nagodio da im otkupi kompletan vanjski dug pošto je imao novca, a da oni njega ostave na miru da radi što je radio. Ostaje da vidimo šta je to Dodik ponudio. Ako se ne kandiduje na narednim opštim izborima, onda ćemo znati šta je. Ali, ovdje se radi o snazi i jačini pravne države. Ako pravna država ne može privesti onog koji ruši ustavni poredak na kojem država počiva, onda ne vidim razlog što bi se hapsili građani koji su nacijepali tri metra drva da bi ugrijali svoju djecu na -20. Pravdu je vrlo jednostavno primijenit ako imate ljude koji su hrabri da je provedu. Mi imamo profesionalce i u policiji i u sudstvu ali ljudi koji ih vode nemaju hrabrosti za to jer su postavljeni tu od politike i oni nemaju hrabrosti da uđu u klinč s onima koji su ih postavili, oštar je Ahatović.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte i ostale zanimljive i vrlo britke opservacije Nedžada Ahatovića, vojno-političkog komentatora, koji je danas gostovao u emisiji 'Dobar dan, BiH'.
