Predstavnici akademske zajednice u Bosni i Hercegovini, osvrćući se na tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ističu da je upravo ovaj dokument donio prijeko potreban mir i zaustavio ratne strahote koje su obilježile devedesete godine. Iako su reforme koje su slijedile godinama nakon sporazuma vidljive i doprinijele jačanju državnosti, saglasni su da pred Bosnom i Hercegovinom i dalje stoje brojni izazovi.
Učestale političke blokade, prijetnje i napetosti moguće je prevazići, poručuju, ali samo uz snažnu volju i posvećenost svih jer ova država pripada njenim građanima, a ne samo onima koji je predstavljaju na političkoj sceni.
Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, poručuje da će uvijek postojati oni koji afirmišu državnost BiH i oni koji je negiraju.
Međutim historijski gledano, nijedna država nije izgradila svoju državnost u tri decenije. Pogotovo kada je kroz mirovni sporazum ustav tog sporazuma, kada su priznati akti protiv nasilja, od ratnih zločina do genocida i kada vi sad u tom okviru trebate istovremeno graditi državu, a da vam partneri u izgradnji koji negiraju tu državu – rekao je Turčalo.
Na ovu temu govorio je i profesor Asim Mujkić. Ističe da je letargija društva sveprisutna i inicijativu moramo preuzeti sami.
Možemo pogledati sebe u ogledalo, kako to za 30 godina Dejtonskog sporazuma da se kod nas nije pojavila značajna društvena i politička snaga na nivou BiH koja bi mogla da sruši ovu paradigmu etnonacionalizma koji suvereno ovdje vlada 30 godina – naglašava Mujkić.
Profesor Kasim Trnka smatra da je promjena Ustava neophodna, ali politički lideri nemaju kapaciteta za tako nešto. Stoga je i predložio uključivanje akademske zajednice. OHR ili Evropska komisija odredili bi međunarodnu ekspertnu grupu koja bi predložila principe za novi ustav.
Da ti principi budu podloga za buduću predizbornu kampanju kako bi novoizabrana parlametarna skupština mogla imati ulogu ustavotvorne skupštine i donijeti potpuno novi ustav – pojašnjava Trnka.
Zašto Evropa nije iskoristila svoje instrumente kako specijalnog predstavnika EU tako i instrumente visokog predstavnika koji može riješiti bilo koji problem koji se pojavi prilikom civilne implementacije, mi smo svjedoci da imamo veliki broj problema i vidimo da u najnovijim mišljenjima Venecijanske komisije reforma Ustava nije u našim rukama i ona je u rukama međunarodnih faktora – mišljenja je Lada Sadiković, profesorica Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.
Živimo u državi Dejtona, gdje kao sa švedskog stola svako uzima ono što mu odgovara.
Od Dejtona je i Evropska komisija i od Dejtona su i međunarodne presude. Dio Dejtona je vladavina prava i od Dejtona je BiH kao država koja po samom Ustavu treba da jača svoje nadležnosti u poduvjetima koji su propisani Dejtonom – rekao je dr.sc. Zlatan Begić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Dejtonski mirovni sporazum u 30 godina je omogućio izgradnju mira i izgradnju institucija BiH kao i stvorio pretpostavke za projekat integracije države BiH u EU instittucije. To je EU i NATO savez – govori Mirko Pejanović, potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti i bivši član Predsjedništva Republike BiH.
Prilog o tome radila je Amela Hodžić Cviko.
