Odluka Hrvatskog sabora da usvoji zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori otvorila je jedno od najozbiljnijih sigurnosnih i ekoloških pitanja u regionu. Iako se ovom projektu snažno protive mnogi u Bosni i Hercegovini, Zagreb ne odustaje od namjere da odlagalište gradi tik uz granicu, na području koje direktno ugrožava živote hiljada ljudi. Upozorenja o dugoročnim posljedicama po zdravlje, vodu i okoliš sve su glasnija.
Prvi na udaru je Novi Grad. Stanovnici ovog mjesta su razočarani i kažu ukoliko do toga stvarno dođe, iako ne žele, bit će primorani napustiti svoj rodni kraj.
Kada pričamo o životnoj sredini, izuzetno je važno da budemo svjesni toga da ovdje imamo park prirode Una, koji je zaštićeno područje. Ovo područje obuhvata rijeku Unu zajedno s okolnim dijelom na području četiri lokalne zajednice: Krupe na Uni, Novog, Kostajnice i Kozarske Dubice. Jednako tako, uzvodno imamo i Nacionalni park Una, koji je zaista jedan od bisera BiH. S druge strane, kada pričamo o tom nesretnom radioaktivnom otpadu, moramo biti svjesni da imamo i Nacionalni park Una, nešto što je zaista vrijedno pažnje i što moramo čuvati i očuvati na sve moguće načine – rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja "Green Team", Novi Grad.
Struka i akademska zajednica već duže vrijeme javno upozoravaju na ovaj problem. Organizirani su razni skupovi, izrađivane analize te provedena brojna istraživanja.
Fokus je bio na dokazivanju da je Trgovska gora, sa naučnog i stručnog aspekta, neprihvatljiva lokacija. Dokazano je kroz naučne radove da je lokacija Trgovska gora naučno neprihvatljiva za skladištenje ili odlaganje radioaktivnog otpada zbog geoloških i hidrogeoloških složenosti. Također, postoji visok stepen ugroženosti ljudskog zdravlja, poljoprivrede, životne sredine, kulturno-historijske baštine i prirodnih resursa na ugroženom području, koji imaju međunarodni značaj i zahtijevaju posebnu zaštitu. Planirani objekt bi također mogao imati ozbiljan negativan uticaj na regionalni razvoj, ekonomsku stabilnost i demografske tokove – govori Halid Makić, profesor na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću.
Posljedice mogu biti velikih razmjera. Kako je kazao dražvni zastupnik Albin Muslić, ovo su neprihvatljive aktivnosti Vlade Republike Hrvatske iako prema međunarodnim dokumentima i sporazumima to ne bi smjelo biti tako.
Napominjem da je Slovenija nudila Hrvatskoj da zajednički odlažu otpad iz nuklearne elektrane Krško u posebnim silosima pored same nuklearke, međutim, vlasti Republike Hrvatske su to odbile iz razloga što je to navodno bilo skupo. Postavljam pitanje da li se može opravdati novcem ugrožavanje života 250.000 građana Bosne i Hercegovine, ali i života građana Republike Hrvatske, naročito u općinama Dvor, Petrinja, Kostajnica. Dakle, ovo nije samo pitanje koje opterećava nas u Bosni i Hercegovini, već i građane Republike Hrvatske – ističe Muslić.
Crnković naglašava da Bosna i Hercegovina mora reagovati na diplomatskom i međunarodnom nivou daleko ozbiljnije.
Imali smo slučajeva da neke protestne note nisu išle, neću ulaziti u te detalje. Da li je bilo kašnjenja? Da li su bile dobro napisane? Hajde da ne pričamo sada o tome. Molim donosioce odluka, hajde da tu temu ostavimo po strani, hajde da iz tih grešaka koje smo imali naučimo neke lekcije i da se odgovorno ponašamo kako prema sebi, tako i prema generacijama koje mogu ispaštati posljedice naših nerada – kazao je Crnković.
Muslić je predložio inicijativu prema Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da se kroz saradnju i bilateralne odnose s Vladom Republike Hrvatske ide u pravcu definiranja sporazuma kojim bi se susjedne države obavezale da poštuju međunarodne konvencije koje obavezuju obje države, kako bi se zaštitio okoliš na tom lokalitetu.
Mislim da je krajnje nedopustivo da se problem nuklearnog otpada rješava unilateralno, isključivo u blizini rijeke Une i granice Bosne i Hercegovine, a da se pritom ne poštuju vlasti Bosne i Hercegovine. Mi imamo prema međunarodnim aktima mogućnost zaštite kod međunarodnih insittucija i očekujem od institucija BIH da se aktivno uključe u ovaj problem – govori Muslić.
Mislim da je dosadašnje nepoštivanje institucija iz Republike Hrvatske pokazatelj da je ovo prilično samovoljno i da oni ne uvažavaju istraživanja iz Bosne i Hercegovine. Ne dozvoljavaju određene pristupe i smatram da je ovo jednostrana odluka koja će definitivno morati završiti na Međunarodnom sudu. Siguran sam da će svaka činjenica koju akademska zajednica provede biti od koristi u tom postupku – rekao je Makić.
Prilog o tome radila je Azra Hadžić-Šabović
