U Istanbulu bi danas trebala započeti nova runda mirovnih pregovora između nuklearni sile Pakistana i Afganistana. Nakon najtežih sukoba između susjednih zemalja od povratka talibana na vlast u Afganistanu 2021. godine, obje strane, uz posredovanje Turske i Katara, pokušavaju postići mirovni sporazum.
Devetog oktobra u afganistanskoj prijestolnici Kabulu došo je do eksplozije. Talibani su za to okrivili Pakistan. Taj je incident potom prerastao u vojni sukob između dviju zemalja. Prema navodima talibana, pakistanska je vojska bombardirala više ciljeva, pa i u Kabulu.
Do posredovanja Turske i Katara sredinom oktobra, kada je dogovoreno primirje, poginulo je više od 70 ljudi, a stotine su ranjene.
Sve su strane pristale na nastavak primirja, saopćilo je prošle sedmice Ministarstvo vanjskih poslova Turske.
Međutim, još su mnoga tehnička pitanja otvorena, kaže Omar Samad, stručnjak iz think-tanka New America Foundation u Washingtonu, piše DW. Bivši diplomat bio je afganistanski ambasador u Kanadi i Francuskoj.
Za njega je ključno pitanje:
Ko bi trebao nadzirati poštivanje primirja, treća zemlja ili međunarodna organizacija? Duboko nepovjerenje između Kabula i Islamabada, granični sukobi i različita tumačenja pojma terorizma dodatno otežavaju pregovore.
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu dugu 2.600 kilometara, posljednjih su godina znatno pogoršani. Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište terorističkoj grupi Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP), ogranku talibana u Pakistanu. Talibanske vlasti u Kabulu to negiraju.
Od dolaska talibana na vlast u Afganistanu broj navodno islamistički motiviranih napada u Pakistanu porastao je. Kako bi izvršio pritisak na talibanske vlasti, Pakistan od prošle godine izvodi zračne napade preko granice na navodna skrovišta TTP-a na istoku Afganistana.
Krajem decembra 2024. godine u napadima borbenim avionima i dronovima poginulo je najmanje 46 ljudi, među njima žene i djeca, tvrde talibani.
Ako pregovori propadnu, prijeti sveobuhvatan rat između dviju zemalja - upozorava afganistanski politički analitičar Ahmad Saeed.
Istovremeno ukazuje na složenost situacije.
Talibani TTP ne smatraju teroristima. Oni su se zakleli na vjernost talibanskom vođi u Afganistanu i dijele zajedničku ideologiju - istakao je.
Talibani, međutim, tvrde da su borci TTP-a protivnici pakistanske vlade i da nemaju veze s njima.
U augustu 2021. političko vodstvo u Pakistanu pozdravilo je povratak talibana na vlast u Afganistan. U talibanima su vidjeli potencijalnog strateškog saveznika u regiji. No oduševljenje nije dugo trajalo.
Pakistan se nadao da će nakon preuzimanja vlasti talibana u Afganistanu moći proširiti svoj utjecaj. Talibani, međutim, teže suverenosti i priznanju od drugih zemalja i sila u regji, poput Indije. A TTP, s čijim su borcima zajedno ratovali protiv Amerikanaca i Republike Afganistan, neće nazvati teroristima - smatra Saeed.
U međuvremenu se pritisak na Afganistance u Pakistanu znatno povećao. Policijske racije protiv trgovina i stanova koje drže ili iznajmljuju Afganistanci sve su češće, ne samo u pograničnim područjima, nego i u Islamabadu i drugim velikim gradovima.
Živimo skriveni, naše su porodice razdvojene jer se iz straha od hapšenja i policijskog nasilja ne možemo zadržati na jednom mjestu. Naši poslovi stoje, djeca više ne idu u školu, a ne znamo što će biti dalje - rekao je početkom sedmice jedan afganistanski migrant koji je želio ostati anoniman za DW.
Mnogi se boje stvarnih posljedica, poput neobnavljanja ugovora o najmu ili poteškoća s viznim postupcima, koji su ionako skupi, nesigurni i često dugotrajni.
Granica između Afganistana i Pakistana zatvorena je već više od dvije sedmice i otvara se samo za deportaciju afganistanskih migranata. Prema talibanskim vlastima, tokom vikenda je 8.000 afganistanskih migranata deportirano preko graničnog prijelaza Spin Boldak u pokrajinu Kandahar.
