U Hrvatskoj se već trideset godina bilježi opadajući trend broja osoba koje su počinile samoubistvo. S druge strane najnoviji izvještaji pokazuju uznemirujući porast tog problema među mlađom populacijom. Ovaj podatak iznesen je na konferenciji za novinare održanoj povodom Svjetskog dana prevencije samoubistava, koji se obilježava svakog 10. septembra.
Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuje da je tokom 2024. godine zabilježeno ukupno 542 slučaja samoubistava, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, broj samoubistava među mladima raste u dobnoj grupi od 15 do 19 godina broj slučajeva povećao se s 10 na 15, dok je kod mladih između 20 i 29 godina broj porastao s 30 na 41.
Danijela Štimac Grbić iz HZJZ-a upozorila je da, iako opšti broj slučajeva opada, zabrinjava sve veća učestalost među mlađim osobama. Napomenula je da muškarci značajno češće sebi oduzimaju život u odnosu na žene, čak četiri puta više, što se, između ostalog, povezuje s činjenicom da žene češće traže stručnu pomoć, dok muškarci svoje emocionalne teškoće češće izražavaju kroz nasilje ili povučeno ponašanje.
Kada su u pitanju regije, Krapinsko-zagorska županija i druge unutrašnje županije i dalje imaju najveću stopu suicida. Štimac Grbić smatra da je to dijelom rezultat veće konzumacije alkohola u tim sredinama.
Pregled podataka MUP-a
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske navodi da je od 2015. do 2024. godine zabilježeno ukupno 5.905 smrtnih slučajeva uslijed samoubistva, dok je broj pokušaja iznosio 5.747. Dragan Josipović iz MUP-a istakao je da su u tom periodu evidentirane 13.339 policijske intervencije povezane sa samoubistvima i pokušajima.
Posebno zabrinjava podatak da je u posljednjih deset godina 74 djece mlađe od 18 godina počinilo samoubistvo, dok je njih 546 pokušalo isto.
Najrizičnije dobne grupe
Najveći broj slučajeva samoubistava odnosi se na sljedeće dobne skupine:
Stariji od 65 godina – 27 posto svih slučajeva,
Osobe između 51 i 65 godina – 25 posto,
Osobe od 36 do 51 godine – 24 posto.
Direktor HZJZ-a, Krunoslav Capak, podsjetio je da se Svjetski dan prevencije samoubistava obilježava od 2003. godine, s ciljem mijenjanja pristupa i razbijanja stigme, pod sloganom: ‘Promijenimo način na koji govorimo o samoubistvu.’
Hrvatski registar samoubistava formiran je 1986. godine, a u posljednje dvije decenije broj zabilježenih slučajeva prepolovio se sa oko hiljadu godišnje na približno pet stotina.
Mentalno zdravlje mladih nakon pandemije
Prema riječima Darka Marčinka, voditelja Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu pri KBC-u Zagreb, period nakon pandemije obilježen je značajnim porastom problema mentalnog zdravlja kod mladih, naročito anksioznosti i depresije.
Istakao je da su osjećaj izolacije, pritisak savremenog društva i rastuća ovisnost o digitalnim tehnologijama i društvenim mrežama doprinijeli porastu samopovređivanja i suicidalnih misli kod adolescenata.
