Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prva tri mjeseca ove godine, u RS-u dogodile su se 2.502 saobraćajne nesreće, a poginulo je 18 osoba.
Prema dostupim podacima, najveći broj nesreća u prva tri mjeseca ove godine dogodio se petkom, a najmanje nedjeljom. Kada je riječ o starosnoj strukturi najviše povrijeđenih je imalo od 21 do 30 godina, a najmanje do sedam godina. U prva tri mjeseca najviše poginulih imalo je preko 60 godina i to njih pet.
Prema izvještaju o radu MUP RS, u 2024. godini dogodilo se 10.806 saobraćajnih nesreća, što je više za 1,8 posto u odnosu na 2023. godinu. U nesrećama poginule su 94 osobe, teže je povrijeđeno 617, dok su lakše povrijeđene 3.144 osobe. Broj nesreća samo sa materijalnom štetom je 8.175.
Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se na području PU Banja Luka, a najmanje na području PU Mrkonjić Grad, što je u skladu sa teritorijom koju pokrivaju, brojem stanovnika, brojem registrovanih vozila i frekvencijom vozila u saobraćaju.
Prema starosti vozila koja su učestvovala u saobraćajnim nesrećama, najbrojnija su vozila starosti: od 12 do 16 godina (19,3 posto), od 20 do 24 godine (17,5 posto), i od 16 do 20 godina (17,4 posto).
U 2024. godini najveći broj saobraćajnih nesreća se dogodio u avgustu i julu, dok je najviše poginulih evidentirano u junu i avgustu. Najveći broj saobraćajnih nesreća se događao petkom, u periodu od 14 do 16 sati.
Najčešće greške koje su doprinijele nastanku saobraćajnih nesreća su bile neprilagođena i nepropisna brzina kretanja vozila uslovima puta, nedržanje potrebnog odstojanja, strana kretanja i vožnja unazad. Prilikom vršenja uviđaja i utvrđivanja odgovornosti za nastale saobraćajne nesreće, utvrđeno je da su: 13,5 posto nesreća prouzrokovali vozači koji su upravljali vozilom pod uticajem alkohola, 8,8 posto vozači sa vozačkim stažom do dvije godine vozačkog iskustva, 3,4 posto nesreća prouzrokovali su vozači koji su upravljali vozilom prije sticanja prava na upravljanje vozilom, dok je sedam vozača prouzrokovalo nesreću upravljajući vozilom pod uticajem opijata.
Kod saobraćajnih nesreća sa poginulim osobama, najčešći uzrok je bila neprilagođena i nepropisna brzina kretanja (41,1 posto slučajeva), strana kretanja (27,8 posto), upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola preko 1,5 promila (6,7 posto), nepoštivanje prvenstva prolaza (8,9 posto), nepropisno preticanje (6,7 posto), skretanje (4,4 posto) i drugi.
Prema starosnoj strukturi poginulih u 2024. godini, najugroženije su bile osobe od 41 do 50, te od 61 do 70 godina. Od ukupnog broja poginulih učesnika u saobraćaju: 37,2 posto su bili vozači motornih vozila (automobili i kamion), 23,4 posto suvozači i putnici, 16 posto pješaci, 12,8 posto vozači motocikla i mopeda, 6,3 posto vozači traktora i motokultivatora, te 4,3 posto biciklisti i vozači četvorocikla, piše Srpskainfo.
