Švedski, a potom i bosanskohercegovački mediji objavili su priču o četverogodišnjem dječaku Raifu Terziću, dječaku koji je rođen u Malmöu, te je deportovan u Bosnu i Hercegovinu.

Razlog tome jeste što u trenutku njegovog rođenja švedsko državljanstvo nisu imali ni njegov otac Haris Terzić ni majka Nicole Eriksson, koja je u Švedsku stigla kao tinejdžerica iz Njemačke, a porijeklom je s Kosova.

Nekoliko mjeseci kasnije Haris je dobio švedsko državljanstvo, dok je majka već ranije imala dozvolu stalnog boravka.

Ovim povodom ekipa Hayata je kontaktirala ambasadu Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, iz koje su istakli da su sa slučajem dječaka Raifa Terzića upoznati isključivo putem medijskih izvještaja.

Kako navode, do trenutka objavljivanja navedenih informacija u medijima, Ambasada nije zaprimila nikakav zvaničan zahtjev porodice za pomoć, niti za bilo kakve konzularne ili druge usluge, te iz tog razloga nisu niti poduzimala, niti trenutno planira poduzimati diplomatske ili konzularne aktivnosti u vezi s ovim slučajem, budući da za isto nije postojala formalna osnova niti zahtjev stranke.

Napominjemo da Ambasada BiH nema uticaj na migracionu politiku Kraljevine Švedske, niti na odluke švedskih nadležnih organa koje se odnose na boravak, povratak ili državljanstvo. Ipak, Ambasada ostaje spremna, u okviru svojih ovlaštenja, pružiti pomoć i informacije svim državljanima Bosne i Hercegovine radi zaštite njihovih prava i interesa, ukoliko se za to podnese odgovarajući zahtjev.

Također ističemo da djeca rođena u Kraljevini Švedskoj, čiji roditelji u trenutku rođenja nisu bili švedski državljani, ne stječu automatski državljanstvo Kraljevine Švedske samim rođenjem na njenoj teritoriji.

Prema informacijama kojima Ambasada raspolaže, a koje su dostupne iz medijskih izvora, roditelji maloljetnog Raifa Terzića stekli su državljanstvo Kraljevine Švedske nakon njegovog rođenja. S obzirom na to da dječak nije bio blagovremeno upisan u matične knjige rođenih i državljana Bosne i Hercegovine, što predstavlja preduslov za dalje postupke u vezi sa regulisanjem državljanskog statusa, došlo je do pravnog vakuma koji je, prema dostupnim informacijama, doveo do trenutne situacije - navode u odgovoru na naš upit.

Dodaju da, imajući navedeno u vidu, zaštita prava i interesa djece rođene u Kraljevini Švedskoj najbolje se ostvaruje kroz blagovremenu prijavu rođenja u Bosni i Hercegovini i regulisanje statusa državljanina Bosne i Hercegovine.

Posebno naglašavamo da je Kraljevina Švedska jedna od samo tri države s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen Sporazum o dvojnom državljanstvu, uz Republiku Srbiju i Republiku Hrvatsku, što dodatno olakšava i omogućava pravovremeno regulisanje državljanskog statusa djece rođene u Švedskoj.

Prijavu rođenja djece moguće je izvršiti putem Ambasade Bosne i Hercegovine u Štokholmu, kao i lično ili putem punomoći direktno u nadležnoj matičnoj opštini u Bosni i Hercegovini - poručili su.