U glavnom gradu Nizozemske Hagu, od 25. do 29. novembra bit će održana 29. Konferencija (Generalna skupština) zemalja članica Međunarodne organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW).
Konferencija je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da je ambasador BiH u Nizozemskoj i stalni predstavnik pri OPCW Almir Šahović zvanično preuzeo predsjedavanje ovim velikim globalnim multilateralnim skupom, koji broji 193 zemlje. Tim povodom govorio je za Hayat.ba.
Smatrate li da je Vaše imenovanje veliko priznanje aktivnoj vanjskoj politici BiH i konstruktivnoj ulozi koju igra BiH u medunarodnim odnosima?
Jeste. To je velika čast i za Bosnu i Hercegovinu, a i za mene kao osobu koja je direktno imenovana na to mjesto, pošto je to nakon Generalne skuštine UN-a najveća multilateralna organizacija na svijetu odnosno najveći multilateralni skup na svijetu jer su 193 zemlje članice.
Šta konkretno namjeravate uraditi do naredne Generalne skupštine, koja bi trebala da se održi u novembru 2025. godine?
Imenovanje je velika čast, ali i velika odgovornost jer su 193 zemlje na taj način ukazale veliko povjerenje Bosni i Hercegovini i našoj sposobnosti da upravljamo Generalnom skupštinom u narednih godinu dana. Što se tiče toga šta namjeravam uraditi, to će mnogo zavisiti i od same geopolitičke situacije, od pitanja koja će se naći u narednom periodu na dnevnom redu i sa kojom će se OPCW morati suočiti. Od tih pitanja mogu izdvojiti rusku agresiju na Ukrajinu. Ovdje sad imamo sve više zahtjeva za otvaranje detaljnije istrage vezano za određene navode o upotrebi hemijskog oružja od strane Rusije na nekim frontovima u Ukrajini.
Zatim imamo situaciju na Bliskom istoku i sve što se dešava između Izraela, Palestine i Libana što također utječe na jednu generalnu atmosferu ovdje u organizaciji što je sasvim normalno s obzirom na ogromnu tragediju koja se tamo dešava. Zatim imamo malo stalnije pitanje koje je već ovdje kod nas na dnevnom redu, jedno desetak godina, a to je situacija u Siriji vezano za upotrebu hemijskog oružja. Također, imamo i dosta pitanja od kojih će zavisiti dobro funkcionisanje organizacije kao što je budžet OPCW-a, pitanja zapošljavanja inspektora, eksperata. Imamo i program za Afriku. Imamo i pitanje generalnog pojačanja međunarodne saradnje u oblasti prevencije i zabrane hemijskog oružja. Zatim imamo i pitanje univerzalnosti ove konvencije koja je pravna osnova za OPCW odnosno činjenice da su do sada 193 zemlje članice ratifikovale konvenciju i članice OPCW-a, a imamo još i određeni broj zemalja od kojih se to očekuje da urade. Imamo dosta posla, ali će to sve u velikoj mjeri zavisiti i od situacije koja će se sigurno mijenjati.
Kako tumačite geopolitičku situaciju u svijetu, stalne sigurnosne prijetnje...?
Nažalost, živimo u dosta teškoj geopolitičkoj situaciji koju svijet nije vidio od kraja Drugog svjetskog rata. Zbog svega toga je jako važno da Bosna i Hercegovina kao jedna mala zemlja bude što aktivnija, posebno u multilateralnim odnosima. Što smo više aktivniji i što se više uspijemo nametnuti kao neki konstruktivni partneri, kao subjekt međunarodnih odnosa, sve više će nas i naši partneri u međunarodnim odnosima cijeniti i kada vas cijene onda je vama lakše realizirati vaše vanjskopolitičke ciljeve.
Mislite li da će ovo ubrzati ispunjavanje određenih prioriteta na vanjskom planu, kao što je ubrzavanje našeg puta prema EU?
Bit će nam lakše ubrzati jedan od naših najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva, a to je evropski put. Mislim da naša aktivnost generalno u miltilateralnim odnosima šalje jednu vrlo važnu poruku, da možemo biti vrlo konsktruktivan subjekt u međunarodnim odnosima i da možemo predstavljati neku dodatnu vrijednost sutra kada uđemo u Evropsku uniju. Što ste više angažovani i što više pokažete kvalitete i sposobnosti da ne razmatrate samo svoje vlastite probleme nego pokušavate rješavati neke druge globalnije probleme onda vam se automatski brže otvaraju vrata organizacija u koje želite da uđete, pa tako i Evropske unije.
