Prema pisanju Express.24 sata, Vatikan ne ubire poreze, već živi - uz prihode vatikanskih muzeja - uglavnom od američkih i njemačkih dobrotvornih priloga. Vrlo često su među bogatim donatorima, primjerice, američki konzervativci koji papu Franju baš i nisu voljeli.
U očima svijeta vatikanska država simbol je luksuza i bogatstva, baš suprotno od crkve koju je propovijedao papa Franjo. Izvana, Vatikan je zlatom optočeni, Michelangelovim freskama oslikani, bogati dom imućne katoličke crkve. No iznutra, stvarnost je nešto drukčija - rezanje plaća kardinalima, dug koji se mjeri milijardama... Vatikan je nakon decenija rastrošnosti u pravom financijskom kolapsu.
Stvar je ozbiljna. Jedan od sektora koji izaziva najveću zabrinutost je penzioni sistem, a rizik je njegova neodrživost, pisao je Il Messagero. Ukratko, srednjoročno bi moglo doći do poteškoća u isplati penzija onima koji na njih imaju pravo. Iz tog razloga, papa Franjo je napisao kardinalima Kardinalskog zbora i dužnosnicima kurije kako bi ih obavijestio o vrlo osjetljivom trenutku kroz koji prolaze finansije preko Tibera te da je imenovao američkog kardinala Kevina Farrella odgovornim za penzionu reformu.
Papa Franjo smanjio je i plaće kardinala, od novembra prošle godine, za nekoliko stotina eura manje. S tim da im je plaća gotovo pet hiljada eura.
Benedikt XVI. dao je 2013. ostavku na svoju ulogu Kristova namjesnika na Zemlji, ali i na ulogu poglavara vatikanske države usred finansijske oluje. Vatikan je bio optužen od strane Moneyvala, evropskog tijela za borbu protiv gospodarskog kriminala, da ne čini dovoljno protiv pranja novca, mjesec dana nakon odluke Banke Italije da blokira sve elektroničke platne sisteme Papinske države: nijedan bankomat nije ostao aktivan. U Konklavi su konzervativni američki kardinali podržali progresivnog Bergoglia, nadajući se da energični i radikalni isusovac iz Amerike ima snage i odlučnosti stati na kraj degeneracijama koje asketski Ratzinger nije učinio - pisao je u velikoj analizi vatikanskih financija Corriere della Sera.
Franjo je pokušao uspostaviti red, nametnuo je više transparentnosti, ali je ostavio posao nedovršenim zbog otpora Kurije, a i zbog nekih vlastitih oklijevanja. U međuvremenu, uz finansijske rupe, koje su donekle obuzdane, rasli su i drugi deficiti: prije svega deficit Vatikanskog penzionog fonda, ponor od nevjerovatnih dvije milijarde eura.
Neki stručnjaci kažu da je dug ogroman s obzirom na malu veličinu Papinske države. Drugi kažu da je paradoksalno da organizacija koja posjeduje ogromnu količinu neprocjenjivih umjetničkih djela riskira bankrot za nekoliko milijardi.
Michelangelo, Caravaggio, Leonardo... Samo nekoliko djela nagomilanih u vatikanskim podrumima vrijedi stotine miliona eura. Ali to bi bio put kojim Crkva ne želi ići. Dakle, ostaju donatori. Oni s najdubljim džepovima su američki konzervativci iz Papinske zaklade i drugih filantropskih organizacija koji su se okupili u Rimu tokom dana "sede vacante“ na godišnjem sastanku prikupljača sredstava pod nazivom "America Week“.
Kako je pisao londonski Times, donatori papinske zaklade obećali su udvostručiti ovogodišnji fond na 30 miliona dolara i prikupiti dodatnih 750 miliona dolara u budućnosti, "pod uvjetom da se izabere pravi Papa“.
