O tome šta je domovina, a šta tuđina i sudbina naših ljudi, razgovarali smo u današnjem specijalnom programu Hayat televizije povodom Dana državnosti sa Aminom Šiljak Jesenković i Edibom Kadićem.
Mi nismo jedan sloj. Imamo duhovnu domovinu, odnosno ruhanijetsku. To je ezelska domovina, prostor duhovnosti i duha, kad su duše odgovorile potvrdno da je Allah naš Gospodar. Onda smo stvoreni na zemlji, i na toj zemlji na kojoj smo ponikli imamo svoju domovinu. Tražimo nekad i treću, gdje ćemo voljeti, raditi, biti slobodni, a mislimo i na onu domovinu kojoj ćemo se vratiti nakon prolaska ovim svijetom - kazala je Šiljak Jesenković.
Kadić ističe da je za njega slobodan jedan zanimljiv pojam.
Čovjek ne može biti svjestan te slobode, kao ni ljubavi prema domovini, dok negdje ne ode i ne vidi kako ljudi žive. Često mislimo da možemo živjeti negdje drugdje, za bolju plaću, bolje životne uslove. Međutim, nakon kratkog perioda shvatimo da nigdje nema domovine - smatra on.
Šiljak Jesenković se dotakla i romana "Tuđine i domovine", kojeg je prevela.
Prije par godina zapitala sam se zašto nemamo literature o književnosti egzila kada su u pitanju Bošnjaci u Turskoj. Krenula sam istraživati. Gdje god su se pojavili Bošnjaci, pojavio se neko ko će ispričati našu priču. Međutim, gotovo 100 godina od prvih odlazaka muhadžira iz BiH u Tursku osjećala sam vakuum, pa sam krenula tragati za autorima i pronašla nešto memoarske kulture. Ovaj roman koji sam odabrala prevesti temeljen je na povijesnim činjenicama, poznatim događajima — od iseljavanja Bošnjaka, štampe koja je izlazila krajem 19. stoljeća u BiH... - govori ona između ostalog.
I Kadić je komentirao roman.
Kad bi morao sve sažeti, to je jedna tužna priča nas Bošnjaka. Ne u negativnom smislu, nego posve naivnom, u traganju za svojim identitetom i vlastitom domovinom. Imate četiri-pet generacija koje putuju, traže sebe. Imate i glavnu junakinju koja se vraća — obišla je cijeli svijet da bi se vratila u BiH. To je jedna naša sudbina - rekao je.
