Šta se zaista dešava? Da li su otvoreni procesi o kojima ne znamo dovoljno ili se radi o nekom zatišju pred veću buru u večerašnjem izdanju emisije '7Plus' pitali smo profesora i politologa Adisa Arapovića:
Ne mislim da možemo govoriti o nekom zatišju, prije bih rekao da smo završili jedan dio spirale. Mi imamo jednu beskrajnu spiralu naših političkih sapunica u kojoj je režim Miorada Dodika i ekipe oko njega reterirao, primarno zbog američkog diplomatskog pritiska da bi zauzvrat bio skinut sa 'crne liste američkih sankcija' . Nažalost, još uvijek ne znamo dovoljno o karakteru i svim elementima tog pritiska, ali smo nakon tog skidanja sa crne liste vidjeli da se ponašanje SNSD-a i u Vijeću ministara, i u Domu naorda pa i u Vladi RS koja je nelegalna i neustavna nije promjenilo. To nam naravno govori da se kriza nastavlja. Nekoliko detalja koji ne mogu demantovati ovo što govorim mogu stati u: usvajanje budžeta za godinu koja je gotovo na izmaku, usvajanje dva ključna zakona koji nam znače dobivanje pozitivnog mišljenja za reformsku agendu i nastavak Evropskog puta, imenovanje glavnog pregovarača za EU. To se sve može završiti u preostalih 50 dana do isteka ove godine. Ako se to desi, to onda može mirisati na promjenu političke paradigme, napominje Arapović i dodaje:
Danas na političkoj sceni Bosne i Hercegovine nije samo SNSD akter koji zagađuje političku klimu. S vremena na vrijeme mu asisitira i HDZ posebno u Domu naorda, kao i neki drugi, koji, nekad u znanju, nekad u neznanju doprinose raspirivanju te političke vatre. A vrijeme prolazi. Dakle, ovaj cijeli mandat, kako je to pokazao izvještaj Evropske komisije o napretku BiH u principu je protraćen i potrošen na politčke dimne bombe iz kojih nije postojao nikakv interes osim onog, malog broja ljudi, da i dalje jašu na grbači ovog naroda, kako to rade i posljednju deceniju ili dvije oštar je Arapović u svojoj ocjeni rada vlasti.
Komentarišući različite napore i pokušaje da se sa različitih instanci vlasti imenuje glavni pregovarač za pregovore naše zemlje sa EU, Arapović skreće pažnju na važan element funkcionalnosti izabrane osobe:
Najprije se moramo podsjetiti da je komparativna analiza EU o statusu i spremnosti zemalja kandiditkinja za ulazak u EU pokazala da je BiH zemlja koja je najmanje spremna bilo za pregovarački postupak bilo za taj ukupan pregovarački proces. Mi smo sve ovo davno trebali završiti. Ne zaboravite koliko je prošlo vremena od davanja tog uslovnog kandidatskog statusa a mi smo zauzvrat trebali isporučiti nekoliko bitnih zakona, imenovati glavnog pregovarača i pokrenuti taj proces na legitiman i efikasan način kako bi naša politička elita stvarno pokazala da želi i EU, a ne da jedno misli, drugo radi, treće priča. U razgovoru o pregovaraču sada se otvara kao temeljno pitanje ko imenuje pregovarača. Mi sad nekoliko mjeseci svjedočimo jednoj rašomonijadi gdje jedni druge pokušavaju ubjediti da je mjesto u kojem se imenuje glavni pregovarač u Parlamentu, Vijeću ministara ili u Predsjedništvu BiH. Pri tome, svi imaju argumente na svojoj strani i ne slažu se sa onim drugim. Tu se dakle zamutila voda do kraja i ne mislim da će se bilo šta rješiti time što će sad neke stranke predložiti neka imena koja bi se usvojila u Zastupničkom domu. Hipotetski, taj dom može donjeti odluku i da voda nije mokra. Dakle, njihova odluka nema nikakvu važnost ukoliko se sutra ta odluka ne može sprovesti. To znači da, čak iako Zastupnički dom imenuje pregovarača i njegove zamjenike/ce, ta osoba i dalje mora biti sposobna da sarađuje sa svojim institucijama, na primjer sa Vijećem ministara. S kim će tamo sarađivati ? Sa Predsjedavajućom Vijeća ministara koja to imenovanje neće priznati jer u tom imenovanju, vrlo izvjesno, neće učestvovati HDZ a očigledno ni SNSD, a te dvije stranke imaju ključ blokade rada Vijeća ministara ili Doma naroda ako im to zatreba. S druge strane, suština pregovora sa EU je direktna saradnja sa Vijećem ministara i sa Predsjedavajućom, jer je to osoba koja bi trebala da ukupno koordinira cjeli taj proces, obrazlaže Arapović problem imenovanja glavnog pregovarača i dodaje:
Ja razumijem rezon ove nove parlamentarne većine, nedovršene i nerealizirane. On je realizirana samo u Zastupničkom domu kroz trenutnu opoziciju iz RS i nekoliko stranaka iz Federacija koji sebe zovu 'Trojka' plus plus. Dakle , oni u sebi imaju i nekoliko onih koji nisu formalno članovi 'Trojke' ali ih povremeno podržavaju. Dakle, razumijem njihovu potrebu da urade nešto, da naprave neki privid donošenja odluka na našem evropskom putu, kaže Arapović.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i poslušajte vrlo preciznu i oštru analizu ukupnih političkih odnosa na državnom nivou BiH, te drugih političkih aktuelnosti.
