Od Bosne i Hercegovine očekuje se da uskladi svoje izborno zakonodavstvo s preporukama organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, venecijanske komisije ali i uređivanja oblasti finansiranja političkih stranaka. Ove reforme podrazumijevaju i integritet izbornog procesa te uvođenje novih savremenih tehnologija. Potrebno je podsjetiti da je u julu 2024. godine EU osigurala posebnu izbornu opremu u vrijednosti 600.000 eura koja je podrazumijevala 175 prijenosnih računala, 175 skenera otiska prsta i 175 skenera bar-kodova koji su u okviru pilot-projekta testirani na posljednjim općim izborima. Ova je tehnologija pomogla u identifikaciji birača te ubrzala prijenos i objavu rezultata, čime je i pojačala transparentnost i povjerenje u izborni proces. Sva izborna mjesta koja su u okviru pilot-projekta koristila ove moderne tehnologije odmah su nakon zatvaranja biračkih mjesta objavila rezultate glasanja za posmatrače, medije i ukupnu javnost. Ukupan proces dojave rezultata CIK-u trajao je minutu i pol, a važno je napomenuti da su ti rezultati ostali nepromijenjeni i nakon upoređivanja s ručno prebrojanim preliminarnim rezultatima. Nakon odluka visokog predstavnika i prezentacije rezultata i studije izvodljivosti CIK-a, Parlamentarnoj skupštini BiH stvorili su se uvjeti da na narednim općim izborima sva glasačka mjesta budu opremljena ovim modernim tehnologijama. O važnosti primjene ove tehnologije za ukupan izborni proces, ali i o karakteru i potrebnim drugim prilagođavanjima koje je neophodno da naša zemlja uradi u okviru definisanih prioriteta EU u današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH" razgovarali smo sa Suadom Arnautovićem, članom CIK-a, profesorom Senadinom Lavićem s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu te Srđanom Traljićem, menadžerom za odnose s javnošću u Transparency Internationalu u BiH.
Razgovor smo započeli pitanjem članu CIK-a Arnautoviću o odnosu političkih i stranačkih predstavnika u odnosu na rad stručnjaka i ko je tu dominantniji i čiji se stav više uvažava:
"Mislim da ste tim pitanjem otvorili srž problema", kaže Arnautović i obrazlaže:
"Donosioci političkih odluka kod nas, bilo svjesno ili nesvjesno ne vide suštinu problema izborne reforme. Naravno, treba reći da je uvođenje modernih tehnologija sasvim O. K. i da su to super vijesti. Međutim, ključne izborne reforme moraju se desiti u srži izbornog procesa gdje je neophodno čuti riječ stručnjaka. Konkretan primjer je krojenje izbornih jedinica, koji je nužan proces pred nama, a o tome se uopće ne govori. Na teritoriji RS-a se kroz tri izborne jedinice šalje direktno devet predstavnika u Parlamentarnu skupštinu BiH. I sada banjalučka izborna jedinica ima 200.000 više upisanih birača od npr. trebinjske izborne jedinice, a obje daju isti broj predstavnika u Parlament – po tri . Tako dođete u situaciju da imate jednake i jednakije i to je i teorijski i praktično već neodrživa situacija jer, naprimjer, jednom zastupniku u državnom Parlamentu treba 100.000 glasova, a drugom 10.000 glasova za isti Parlament. Drugi primjer je potreba razgovora o formuli za dodjelu mandata. Dakle, sada je apsolutno potrebno voditi stručne rasprave i uključiti stručne ljude koji to mogu i trebaju razgovarati u javnosti o tome i zaista sam zahvalan Hayatu što je evo otvorio ovo pitanje. Potrebno je uključiti javnost i podići pritisak prema donosiocima odluka da se riješe ova pitanja, jer oni to sami neće", naglašava Arnautović.
Senadin Lavić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, potencirao je poziciju politike i političara kao direktno zainteresovanih da se ovaj i ovakav zakon ne mijenja jer smatra da oni preferiraju ove "zamućene" okolnosti:
Mislim da politici odgovara jedno stanje u kojem se izbori odvijaju ovako zamućeno i netransparentno i oni će održavati takvo stanje sve dok građani i stručnjaci ne uvide da nešto s ovim nije uredu, a upravo smo čuli da stručnjaci već primjećuju i konstatuju neke dalje neodržive stvari. Taj glas se mora jače čuti i pritiskati donosioce političkih odluka da se ponašanju u skladu s tim. U ovom trenutku, politici odgovara da na ovaj način kontroliše izborni proces neovisno i od stručnjaka i od CIK-a i oni bi voljeli da ne bude ljudi koji se razumiju u izbore. S druge strane, političari bi morali uvažiti stavove stručnjaka ukoliko im je stalo do stvarnog kvaliteta ovog političkog poretka", konstatuje Lavić prijeku potrebu za ozbiljnijim uvažavanjem stručnjaka u izbornom procesu u BiH.
Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu, složio se s konstatacijama profesora Lavića, ali i dodao posebne elemente koji direktno utječu na izlaznost birača i njihovu vjeru u vrijednost izbora:
Po mom mišljenju jeste jedan od suštinskih problema činjenica da nove moderne tehnologije utječu i na izlaznost. Uvjeren sam da su 'napuhani' birački spiskovi. Mislim da je ova izlaznost prilično nerealna. Treba podsjetiti gledaoce da jedan od ključnih razloga za uvođenje ovih modernih tehnologija može biti pronađen u brojnim sudskim sporovima i presudama o masovnoj krađi glasova onih koji su izašli na izbore. Jasno je, dakle, sudskim presudama utvrđeno da je za neke nivoe jedan ozbiljan broj glasova ukraden te su nam zbog toga neophodni elektronski skeneri za brojanje glasova kako bi se smanjio prostor za manipulacije. Brojne sudski utvrđene činjenice i donesene presude potvrđuju da se glasovi masovno kradu i to dominantno onih birača koji uglavnom žive u inostranstvu, te je i veliki broj glasova lica koja su preminula, a nisu izbrisana iz biračkog spiska. Za razliku od tih podataka na biračkim mjestima gdje je bio sproveden pilot-projekat konstatovana je izlaznost 42% u odnosu na isto mjesto prije tehnologije u iznosu 72%. Dakle, ima puno napuhavanja biračkih glasova, krađa i zloupotreba što više nije samo izjava nezadovoljnog kandidata na izborima nego uspostavljenih pravomoćnih sudskih presuda", konstatuje Traljić samo neke od razloga zašto je potrebno uvesti moderne tehnologije.
Uvažavajući sve navedeno, Traljić je pojasnio i koja ograničenja sa starim načinom vođenja izbora i dostave izbornih rezultata možemo očekivati kao posljednicu s prijevremenim izborima za predsjednika RS koji se održavaju u novembru ove godine:
Dakle, primjerom s onakvim biračkim spiskovima postalo je jasno da je moguć ogroman prostor za različite manipulacije, posebno s glasovima birača koji žive u inostranstvu, tako da ne vidim da će se i sad promijeniti vlast u RS-u. Nikad se do sada u historiji RS-a vlast nije promijenila na izborima, ali i zbog činjenica da trenutna vlast drži punu kontrolu nad javnim resursima i svim drugim elementima koji utječu na rezultat izbora. Ja bih zato stavio fokus na tri stvari: nabavka modernih izbornih tehnologija, zloupotreba javnih resursa i ja se nadam da će CIK ispoštovati preporuku ODIR-a u tom segmentu kako bi se sankcionisala podjela jednokratnih budžetskih davanja od dana raspisivanja izbora jer smo svjedoci da se dijele značajna sredstva i da to značajno utječe na ishod izbora, te potrebu pažljive kontrole načina finansiranja političkih partija jer su velike razlike između onoga što stranke prijave i onoga što pokaže monitoring Transparency Internationala. Sve dok se te stvari ne riješe nećemo imati fer izborne uvjete, pa bih zbog toga rekao i da za predstojeće prijevremene izbore za predsjednika RS-a prednost imaju oni koji su trenutno na vlasti jer kontrolišu javne resurse, a mogu ih zloupotrebljavati. Nažalost, i na ovim izborima će biti masovna mogućnost zloupotrebe glasova onih koji žive u inostranstvu, a posebno pri identifikaciji birača", smatra Traljić.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge važne detalje u vezi s izbornim procesom, potrebom promjene izbornog zakonodavstva kao uvjeta za nastavak evropskog puta naše domovine, ali i političkim elementima koji to sprečavaju.
