- CIK kao što znate ima službu za reviziju finansiranja političkih stranaka koja uvijek radi s tim da je fokus njenih aktivnosti svake godine 31. marta, kada nam se dostavljaju finansijski izvještaji svih politčkih stranaka o njihovom poslovanju. Tokom izbornih godina dostavljaju nam se izvještaji i o utrošenim sredstvima za izbornu kampanju. Naša služba ide i u posjetu centralama politčkih stranaka i sačinjava izvještaje i na osnovu tih izvještaja CIK, ako ima potrebe, izriče i sankcije koje mogu biti i novčanog i administrativnog karaktera. Jedna od tih administrativnih kazni može biti i zabrana izlaska na izbore - pojašnjava Arnautović mandat Centralne izborne komisije koji se odnosi na njihovo praćenje finansijskih tokova i ponašanja svih politčkih stranaka:
- Na primjer, ukoliko politička stranka uskrati pristup našim revozirima ili ne dostavi potrebni finansijski izvještaj, to može biti razlog zbog kojeg joj CIK uskrati pravo na izlazak na izbore. Što se tiče ove situacije koju je donijela odluka Visokog predstavnika, ona još nije, da tako kažem, 'zrela' za analizu u tom smislu. Tek treba da vidimo šta će se desiti i kakve će biti posljedice u samom poslovanju. Prema trenutnim informacijama, ovo je sada više odnos između banaka i političkih subjekata. Prema našim izvještajima koji su transparetni i objavljeni na web stranici i mogu se provjeriti, ukupno se radi o ogromnim sredstvima. Od 2004. do 2023. iz svih budžeta na svim nivoima izdvojeno je ukupno preko 375 miliona KM svim stranakama. Na godišnjem nivou i mislim da će to ovi izvještaji za 2024. i pokazati, radi se oko 22 miliona KM, a to su radi o samo jednom vidu prikupljanja sredstava. To su sredstva iz budžeta. Dakle, radi se o ogromnim sredstvima i postoje stranke koje se isključivo finansiraju iz budžeta, a najvećem broju njih najveći dio sredstava dolazi upravo iz budžeta - pojašnjava ulogu budžetskih sredstava u finansiranju poltičkih stranaka član CIK-a Arnautović.
Dodaje da je služba za reviziju dovoljno sposobna da prati sve tokove novca te da se niko 'neće izvući ispod kapi kiše' ali i da ova situacije detektira neke druge probleme.
- Najprije, mi nemamo zakon o političkim organizacijama na nivou države i ja na to ukazujem već godinama. Sve stranke se sada formiraju na osnovu zakona iz bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i on se primjenjuje na teritoriji Federacije BiH. Na teritoriji RS se primjenjuje Karadžićev zakon koji je on potpisao. To znači da imamo poseban zakon u RS te poseban zakon u Brčko distriktu. To je jedan nonsens. Vi sada na bilo kojem od 16 različitih sudova možete osnovati stranku i npr. ona je osnovana u Brčko distriktu, a vi imate listu u Unsko-sanskom kantonu ili imate kandidata za člana Predsjedništva. Dovoljno je, dakle, da se registrujete u jednom sudu kako bi djelovali u cijeloj državi, ali su propisi kojima se formira stranka različiti i u tome je problem. Tako je i sa finansiranjem, postoje različiti zakoni i postoji jedan algoritam na državnom nivou tj. način na koji se distribuiraju sredstva parlamentarnim strankama a drugi na drugim nivoima - pojašnjava Arnautović samo neke od situacija koji govore o nesređenosti ukupnog izbornog zakonodavstva i finansiranja političkih partija.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i da li će i kada biti uvedene savremene tehnologije u izborni proces u Bosni i Hercegovini
