Ova knjiga je i razlog večerašnjeg gostovanja u emisiji 'Istraga sedmice'. Urednik Avdo Avdić je razgovor počeo pitanjem da li se radi o njegovom životnom djelu:
'Ne bih to tako rekao. Ovo je bila moja privatna potreba da svjedočim stvarima za koje mislim da bi nekoga mogle zanimati, a što se odnosi na dvije bitne godine iz naše ne tako nedavne prošlosti. Naravno, ni godine koje su uslijedile nisu bile ništa manje dramatične i ništa manje gole' odgovara Avdić i dodaje ključni motiv za pisanje upravo ovog djela:
'Gole godine su najprije dobro odabran naslov. Da se ja ne bih kitio tuđim perjem želim reći da je naslov odabrao urednik knjige Selvedin Avdić i sam književnik. Riječ je dakle o godinama kada se ogolio društveni, ekonomski, politički i medijski sistem u kojem smo do tad živjeli. Pričamo o 1987 i 1988 godini , kada smo zakoračili u jednu novu epohu koja je uz svu neizvjesnost nosila jednu nadu da se može bolje i drugačije. Cijela knjiga je i moje vlastito svjedočenje o tome što sam i sam vidio u predmetu 'Agrokomerc' i za mene je predstavljalo i prvo suočavanje sa sistemom u kojem sam živio. Nema nikakve dileme da je 'Agrokomerc' bio fabriciran iz medija u Srbiji a glavne poluge u raskrinkavanju te afere su ponjele dvije tri novine i desetak novinara iz Beograda među kojim je bio i Slavko Ćuruvija kojeg će poslije ubiti režim Slobodana Miloševića. Također, nema nikakve dileme i da je 'Agrokomerc' i njegovo funkcioniranje unutar bosanskohercegovačkog ekonomskog, političkog i medijskog sustava davao jako puno argumenata da se taj cijeli sistem preispita' svjedoči Avdić o razlozima pisanja knjige i važnosti 'Agrokomerca' tog vremena kako na suštinskoj tako i na simboličnoj ravni:
'Agrokomerc' je pokazao i dokazao kako na svakoj ravni funkcionira taj bosanskohercegovački sistem, kako su funkcionisale banke, kako su funkcionisali privredni kolektivi i kako je ta cijela dogovorna ekonomija, da tako kažem, šljakala. Naravno, cilj i meta u tom trenutku je bio prvi čovjek Jugoslavije i tadašnjeg predsjedništva, u stvari tad je baš trebao preuzeti tu funkciju - Hamdija Pozderac koji se sa vrlo krupnim razlogom vezivao za poslovanje 'Agrokomerca'. U tom trenutku Hamdija Pozderac je bio potpredsjednik predsjedništva Jugoslavije i trebao je preuzeti predsjedničku funkciju a što je još važnije obavljao je funkciju predsjednika odbora za promjenu ustavnog poretka. To je vrijeme polemika o ponovnoj promjeni Ustava iz 1974 godine. Dakle, s jedne strane imamo zaista objektivne kako se to tada zvalo 'slabosti' u funkcionisanju sistema, a s druge strane jasno prepoznatljivu ambiciju vrha srbijanske države da obezglavi Bosnu i Hercegovinu tako što će jednog po jednog važnog čovjeka koji ju je predstavljao ukloniti sa političke scene' prisjeća se Avdić okolnosti koje su značile početak kraja SFRJ kao i razloge nastanka njegove knjige.
Svakako pogledajte cijeli razgovor kako bi saznali zašto su tada skraćenicu BiH zvali Branko i Hamdija, kakvu su u svemu što se dešavalo ulogu imali i članovi porodice Dizdarević, te kako i na koju način je svjesno oslabljen kapacitet Bosne i Hercegovine da se uspješno brani u godinama koji će dovesti i do formalnog raspada bišve Jugoslavije.
