Bećirović: Dodik kao poluga ruske destabilizacije i testiranja odlučnosti Zapada

Prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana komentirao je otvorene prijetnje Ruske Federacije Bosni i Hercegovini nakon što je Centralna izborna komisiija (CIK) naše zemlje - u skladu s Izbornim zakonom – 6. augusta oduzela Miloradu Dodiku mandat predsjednika bh. eniteta RS.

Odluka je, podsjetimo, uslijedila nakon pravosnažnosti presude Apelacionog vijeća Suda BiH 1. augusta.

U jeku globalnih geopolitičkih previranja i preslagivanja te nastavka rata u Ukrajini, Rusija nastavlja održavati prisustvo i utjecaj na Zapadnom Balkanu, koristeći pri tom postojeće političke i etničke podjele. Bosna i Hercegovina, kao država s kompleksnim ustavnim poretkom i nedovršenim procesima državne konsolidacije, posebno je izložena ruskim nasrtajima. Posljednje otvorene prijetnje koje iz Moskve dolaze zbog odnosa međunarodne zajednice prema Miloradu Dodiku (SNSD) predstavljaju nastavak kontinuirane politike destabilizacije Zapadnog Balkana, ali i pokušaj očuvanja geopolitičkog utjecaja u prostoru koji teži
euroatlantskim integracijama - govori dr. Bećirović.

Prema njegovim riječima, definitivno je jasno kako je Dodik instrument ruskog utjecaja, uvodeći međunarodne aktere u unutrašnje odnose u BiH.

Milorad Dodik već godinama uspostavlja i produbljuje političke veze s Moskvom, javno iskazujući podršku ruskoj politici, uključujući i eklatantno kršenje međunarodnog prava odnosno agresiju na Ukrajinu. Za Rusiju, Dodik predstavlja idealnog lokalnog partnera – političara spremnog da provocira, negira državu BiH, blokira reforme i time usporava njen put ka članstvu u EU i NATO - ističe sagovornik portala Radiosarajevo.ba, te dodaje:

Otvorene ruske poruke u kojima se prijeti BiH zbog postupanja prema Dodiku – bilo kroz sudske procese, političku izolaciju ili međunarodne sankcije – predstavljaju ozbiljan diplomatski presedan, koji zahtijeva odgovarajući odgovor. Takva retorika jasno pokazuje da Rusija više ne koristi isključivo prikrivene kanale utjecaja, već ulazi u fazu otvorenog zastrašivanja i pritisaka čemu se treba adekvatno suprostaviti.

Prema riječima Bećirovića, ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini se ostvaruje kroz nekoliko kanala:

- Politička i simbolička podrška Dodiku, uključujući javne izjave, posjete i bilateralne sporazume.
- Medijska propaganda i dezinformacijske kampanje, s ciljem diskreditacije Zapada, EU i NATO-a.
- Ekonomski utjecaj, posebno kroz energetsku zavisnost i direktne investicije u Republiku Srpsku.
- Blokiranje međunarodnih odluka, poput rezolucija u Vijeću sigurnosti UN-a koje se tiču BiH.

Prema njegovim analizama, cilj Moskve nije stvarna zaštita Milorada Dodika, već instrumentalizacija njegove politike kako bi se:

- osporio suverenitet BiH,
- odložile evroatlantske integracije,
- testirala odlučnost Zapada da djeluje u svom neposrednom susjedstvu.

Ipak, važno je naglasiti da su realne sposobnosti Rusije za djelovanje na Zapadnom Balkanu trenutno ograničene. Ratom u Ukrajini iscrpljeni su ruski resursi s više od 20 hiljada različitih sankcija, izolacija na međunarodnoj sceni je duboka, a neposredno prisustvo na terenu ograničeno. Stoga se ruska strategija uglavnom svodi na simboličke poruke, diplomatski pritisak i oslanjanje na lokalne aktere poput Dodika - objašnjava Bećirović.

Ono što, smatra on, Moskva pokušava jeste stvoriti što veći dojam prisutnosti i moći, kako bi obeshrabrila međunarodnu zajednicu od daljnjeg pritiska na separatističke tendencije i od procesuiranja političkih lidera koji direktno podrivaju Ustav BiH.
Mogući scenariji raspleta

Ukoliko se zadrže trenutne tendencije, prema Bećiroviću, mogu se identificirati tri moguća raspleta:

U ovom scenariju, međunarodna zajednica – uz jasnu podršku EU, SAD i regionalnih saveznika – ostaje dosljedna u pritiscima i sankcijama prema Dodiku, što dovodi do jačanja državnih institucija, napretka u reformama i približavanja BiH članstvu u EU. Ruski utjecaj se sužava na simbolički nivo. Zbog toga EU i SAD moraju biti snažnije prisutni u Bosni i Hercegovini.

Ako međunarodna zajednica ostane podijeljena ili neodlučna, a unutrašnji sukobi u BiH ostanu neriješeni, Dodik će nastaviti da destabilizirajuću ulogu, uz podršku Rusije. Ovaj scenarij vodi ka stagnaciji i daljnjoj polarizaciji društva, ali bez velikih promjena na terenu.

Najpesimističniji scenarij uključuje dalje jačanje separatističkih tendencija, moguće jednostrane poteze entiteta Republika Srpska ka odcjepljenju, te odgovore državnih i međunarodnih struktura. U ovom kontekstu, Bosna i Hercegovina bi mogla ući u fazu ozbiljne političke i sigurnosne krize. Međutim, ovaj scenarij je za sada malo vjerovatan zbog umanjenih kapaciteta Moskve i odlučnosti NATO-a da spriječi bilo kakvu destabilizaciju regije.

Bećirović zaključuje da ruske prijetnje predstavljaju test za Zapad.

Ruske prijetnje Bosni i Hercegovini predstavljaju test – ne samo za političku otpornost i institucionalnu stabilnost same BiH, već i za kredibilitet Zapada u zaštiti demokratskih vrijednosti i suvereniteta manjih država. Od odgovora međunarodne zajednice zavisit će da li će BiH ostati talac geopolitičkih igara velikih sila, ili će konačno ući u fazu političke konsolidacije i evroatlantskih integracija."

Uloga Rusije u Bosni i Hercegovini je simptom šire globalne borbe između demokratskih i autoritarnih modela upravljanja i vladanja.

Zato je pitanje Milorada Dodika i ruske podrške njemu mnogo više od lokalnog političkog sukoba – ono je dio globalne slagalice u kojoj Bosna i Hercegovina mora znati gdje istinski pripada - zaključuje Bećirović.