Susjedna Srbija razmatra ulazak u vlasničku strukturu projekta izgradnje mađarske nuklearne elektrane Paks 2, i to kroz kupovinu udjela između pet i deset posto. Gradnja ovog energetskog objekta zvanično je započela početkom sedmice, a analitičari ga vide kao važan potez koji bi dugoročno mogao ojačati energetsku sigurnost šire regije.

Ako vlasti u Beogradu odluče da učestvuju u projektu, to bi bio prvi konkretan korak Srbije prema povratku nuklearnoj energiji nakon više od tri i po decenije. Takav potez uklopio bi se u strategiju stabilnog i cjenovno prihvatljivog snabdijevanja električnom energijom, prenijela je Radio-televizija Srbije (RTS).

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji održava bliske političke odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ranije je više puta naglašavao interes Srbije za projekat Paks 2 te mogućnost direktnog učešća.

Još u novembru 2014. delegacije dvije države potpisale su u Budimpešti niz bilateralnih sporazuma, ističući da su odnosi između Mađarske i Srbije na historijskom vrhuncu, uz naglasak na zajedničke projekte u energetici, infrastrukturi i transportu.

Beograd želi biti dio nuklearnog projekta: Razmatra se učešće u gradnji mađarske nuklearke

Orbana sam zamolio da razmotri mogućnost otkupa pet ili 10 posto vlasništva u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks, a naš udio bio bi oko 150 miliona eura, rekao je tada Vučić nakon razgovora s Orbanom.

Vučić je tada također naveo da bi Srbija, osim eventualnog ulaganja u Paks 2, mogla postati dio zajedničke regionalne berze električne energije zajedno sa Slovenijom i Mađarskom.

Nuklearnu elektranu snage 1200 megavata gradi ruski ‘Rosatom’ po principu ‘ključ u ruke’, dok će u realizaciji tehnološkog procesa učestvovati i partneri iz Francuske i Njemačke. Mediji navode da je riječ o reaktorima nove generacije sa unaprijeđenim sigurnosnim sistemima. Elektrana se nalazi oko stotinu kilometara od Budimpešte.

Zvaničnici u Mađarskoj projekat predstavljaju kao ‘simbol energetskog suvereniteta i dugoročne stabilnosti’, naglašavajući da je planirani radni vijek postrojenja najmanje 60 godina, uz mogućnost produženja. Stručnjaci smatraju da stabilna proizvodnja električne energije unutar jedne članice Evropske unije ‘znači i veću sigurnost za cijelu regiju’.

Mađarska je, međutim, pod pritiskom institucija EU zbog energetske saradnje s Rusijom, ali će, kako je izjavio stručnjak za nuklearnu energiju Zsolt Hárfás, nastaviti štititi vlastite ekonomske interese i protiviti se sankcijama.

I Mađarska i Srbija su deficitarne energijom, a taj nedostatak može popuniti nuklearna energija. Za Srbiju bi bilo dobro da ima udio u Paksu, ocijenio je Hárfás.

Prema njegovim procjenama, veće oslanjanje na nuklearnu energiju omogućilo bi Mađarskoj da smanji potrošnju plina za oko 40 posto, dok bi godišnje emisije ugljen-dioksida mogle biti niže za trećinu.

Za sada nije poznato kada bi Srbija trebala donijeti konačnu odluku o tome hoće li i u kojem procentu učestvovati u projektu Paks 2.

(Foto: Ilustracija / Pixabay)