Ovaj iznos predstavlja gotovo polovinu ukupnih kredita plasiranih u BiH, koji su na kraju sedmog mjeseca iznosili 27,47 milijardi KM. U odnosu na juni, krediti stanovništvu su zabilježili rast od 171,6 miliona KM ili 1,3%, dok je godišnji rast iznosio 1,34 milijarde KM, što je povećanje od 10,7%.
Nakon stanovništva, najveći dužnici su privatna preduzeća sa 11,1 milijardom KM, zatim vladine institucije sa 1,4 milijarde KM i javna preduzeća sa 736 miliona KM. Krediti ostalim domaćim sektorima iznosili su 361,5 miliona KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da rast kredita stanovništvu prati i rast depozita, ali u nešto većem procentu. Prema njegovim riječima, godišnja stopa rasta kredita stanovništvu iznosi 10,7%, dok su depoziti rasli po stopi od 11,7%. To znači da građani više štede nego što se zadužuju.
Mlinarević za Nezavisne novine objašnjava da su razlozi rasta depozita veće plate i doznake iz inostranstva, što ujedno podiže i kreditnu sposobnost građana. Međutim, većina ovih kredita, izuzev stambenih, su potrošački i usmjereni su na uvozne proizvode.
Rast potrošačkih kredita korespondira rastu trgovinskog deficita zbog nekonkurentne domaće proizvodnje. Na ovaj način se održava model rasta zasnovan na potrošnji i uvozu, a za njegovo održavanje neophodno je zaduženje države ili stanovništva", ističe Mlinarević.
On dodaje da bi održiv model rasta trebao biti usmjeren na proizvodnju i izvoz, a ne na potrošnju. Umjesto da plasiraju kredite u potrošačke svrhe, banke bi se trebale više usmjeriti na investicije u privredu, čime bi se podstakao održivi rast.
S druge strane, Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja "Zvono" iz Bijeljine, smatra da građani sve više podižu kredite kako bi "preživjeli mjesec".
Ljudi nam često govore da moraju podići kredite ili pozajmice kako bi nekako pregurali mjesec. Sad u avgustu ili septembru ljudi podižu kredite zbog početka školske godine, da bi djecu spremili u školu ili za ogrjev preko zime, kaže Vasilić.
On naglašava da mnogi građani posežu za mikrokreditnim organizacijama, koje nude lakši pristup novcu, ali sa znatno većim kamatnim stopama od banaka.
To je najlošiji mogući način za preživljavanje, ali drugog nema. Razlog je i to što su cijene osnovnih životnih namirnica dosta povećane u odnosu na prethodnih nekoliko godina", zaključuje Vasilić.
