BiH skuplja od EU! Cijene hrane i inflacija dvostruko veće, građani na rubu egzistencije

Dok se u zemljama Evropske unije bilježi usporavanje inflacije, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi cijene koje uporno rastu, osobito kada su u pitanju osnovne životne namirnice.
Građani svakodnevno osjećaju posljedice ovog trenda kroz sve tanje novčanike, dok se blagi padovi cijena na svjetskom tržištu rijetko ili nikako ne prenose na domaće trgovačke police. Dodatni teret predstavljaju i poskupljenja komunalnih usluga.

Službeni podaci Eurostata i Agencije za statistiku BiH (ASBiH) jasno pokazuju disproporciju: inflacija u Bosni i Hercegovini je dvostruko veća nego u Europskoj uniji.
U septembru je inflacija u BiH iznosila 4,2 posto, dok je u Evropskoj uniji bila znatno niža, 2,2 posto.
Za usporedbu, u Njemačkoj je u oktobru zabilježena inflacija od 2,3 posto, što je usporavanje u odnosu na ranije mjesece.
Na godišnjem nivou (septembar 2024. u odnosu na septembar 2023.), potrošačke cijene u BiH porasle su za 4,2 posto.

Analiza Agencije za statistiku BiH za septembar u odnosu na isti mjesec lani (godišnji nivo) pokazuje značajan rast cijena u ključnim kategorijama:

Iako je zabilježen pad cijena odjeće i obuće (-7,5%) te prijevoza (-0,8%), to ne kompenzira dramatičan porast cijena osnovnih životnih potreba.
Na mjesečnom nivou (septembar u odnosu na avgust), najveći rast cijena zabilježen je kod komunikacija (1,3%), obrazovanja (1,3%) te stanovanja i režijskih izdataka (1,2%), dok je prosječan pad zabilježen samo kod hrane i bezalkoholnih pića (-0,2%), prijevoza (-0,4%) i ostalih dobara i usluga (-0,2%).

Usporedba s Njemačkom, prema podacima Destatisa, pokazuje suprotan trend. U septembru je u Njemačkoj zabilježeno usporavanje inflacije na 1,6 posto godišnje, primarno zbog snažnijeg pada cijena energije i motornih goriva za kućanstva (-7,6%). Čak i kada se izuzmu energija i hrana, temeljna inflacija iznosila je 2,7 posto, što je i dalje niže od ukupne inflacije u BiH.
Konstantan i visok rast cijena u Bosni i Hercegovini, koji se ne obara uprkos globalnim korekcijama, gura ogroman broj bh. građana, osobito one s najnižim primanjima, preko ruba siromaštva, dok se trgovci i nadležne institucije bore s prenošenjem povoljnijih globalnih trendova na domaće tržište.