S 22,9 posto stanovništva starijeg od 65 godina Bosna i Hercegovina našla se na sredini tabele zemalja svijeta koje ubrzano stare. Preciznije, navedeni postotak BiH je plasirao na 18. mjesto, odmah iza Srbije i Hrvatske, koje su također visoko na ovoj tabeli, odnosno Srbija na 17., a Hrvatska na 14. mjestu.
Kada je riječ o zemljama regije, na listi se našla još i Slovenija, koja je na 23. mjestu. Na prvom mjestu je Monako s 36,8 posto stanovništva koje je proslavilo 65. rođendan, a odmah iza Japan s udjelom od 30 posto starijeg stanovništva. Na trećem je mjestu Martinik, u kojem živi 26,5 posto stanovništva starijeg od 65 godina, dok se na četvrtom mjestu našao Portoriko s 25,3 posto, a na petom Italija, u kojoj je 25,1 posto stanovništva rođeno prije 1960. godine.
Riječ je o najnovijem prikazu koji je objavio Visual Capitalist zasnovanom na podacima izvještaja World Population Prospects za 2025. godinu koje su proveli Ujedinjeni narodi, što je Bosnu i Hercegovinu svrstalo među 36 zemalja svijeta s najvećim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina.
Na zadnjem mjestu navedene liste nalazi se Litva, u kojoj je udio stanovništva starijeg od 65 godina 20,7 posto, a ispred nje su Poljska s 20,8 posto te Nizozemska s 20,9 posto stanovništva navedene kategorije. Na dnu liste još su Švedska, Belgija, Austrija i Danska.
Njemačka, koja je od 2013. godine glavno odredište za iseljenike iz BiH, a u koju se samo tokom 2023. godine iz naše zemlje doselilo više od 30.000 stanovnika uglavnom u dobi od 25 do 40 godina, nalazi se na 12. mjestu spomenute liste.
Postotak od 22,9 posto ne zvuči toliko alarmantno dok se ne pretvori u apsolutne brojke koje pokazuju kako je čak 718.000 osoba koje trenutno žive u BiH starije od 65 godina, što predstavlja ozbiljan problem za privredu ove države, zdravstveni i penzioni sistem te ukupnu budućnost zemlje. Posebno zabrinjava trend rađanja manjeg broja djece te činjenica da je broj umrlih već godinama veći od broja novorođenih. Sve navedeno dovelo je do toga da je danas prosječna starost stanovništva u BiH oko 42 godine, dok je, poređenja radi, početkom devedesetih bila oko 30 godina. Još su poraznije procjene kako će u iduća dva i po desetljeća prosječna starost stanovništva u BiH iznositi gotovo 50 godina. Na problem koji sa sobom nosi sve starije stanovništvo i iseljavanje mladih poslodavci upozoravaju već godinama.
Već sada, kada je postotak starijeg stanovništva 22,9 posto, poslodavci se suočavaju s hroničnim nedostatkom radne snage te potrebom uvoza radnika iz inozemstva. U budućnosti će ovaj problem postajati sve izraženiji, s negativnim posljedicama na investicije, inovacije i ukupan privredni rast.
Mlađe generacije pokreću potrošnju i tehnološki napredak, dok starije stanovništvo ima drukčije potrebe, manju sklonost riziku i sporije se prilagođava novim tehnologijama. Omjer između radnika i penzionera sve je nepovoljniji, a u posljednje tri godine u FBiH bilježi se kontinuiran rast broja penzionera u odnosu na broj zaposlenika. U 2022. godini zabilježen je rast broja zaposlenih u visini od 0,94 posto, dok je u isto vrijeme broj penzionera rastao za 1,08 posto.
Godinu poslije broj zaposlenih bio je veći za 1,14 posto, a penzionera za 2,42 posto. Prošle godine trend je nastavljen te je u FBiH zabilježen rast broja zaposlenika za 1,36 posto, dok je u isto vrijeme ovaj bh. entitet dobio 2,08 posto više penzionera. Posljednjih godina na svakog novog zaposlenog u FBiH dolaze i dva nova penzionera, što je dugoročno neodrživo te zahtijeva penzionu reformu.
Navedeno upućuje na hitnost donošenja snažnih demografskih mjera i pronatalitetne politike koja će povećati broj porodica s djecom, osigurati povratak mladih iz inozemstva i tako spriječiti potpuni kolaps društva, piše Večernji.ba.
