Bosna i Hercegovina je u prvih 11 mjeseci ove godine iz evropskih zemalja uvezla čak 70,5 miliona kilograma mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti gotovo 562,4 miliona KM, pokazuju podaci Spoljnotrgovinska komora BiH.
U poređenju s 2020. godinom, količinski uvoz mesa povećan je za 13,7 miliona kilograma, dok je vrijednosno rast iznosio gotovo 300 miliona KM, što dodatno produbljuje zavisnost domaćeg tržišta od uvoza.
Domaći proizvođači godinama upozoravaju da prekomjeran uvoz ozbiljno narušava tržište i ugrožava opstanak domaće poljoprivrede, ali ističu da je još veći problem kvalitet mesa koje stiže u BiH. Posebno se, kako navode, radi o mesu koje je zamrznuto duže od šest mjeseci, a koje se u zemljama EU često ne koristi za ljudsku ishranu.
Uprkos višegodišnjim zahtjevima farmera da se uvedu zaštitne mjere – carine od 10 posto na svježe i rashlađeno meso, te dodatne takse po kilogramu – nijedna od tih mjera do danas nije uvedena.
Na problem kvaliteta uvozne piletine više puta su upozoravali i domaći živinari, navodeći da se u BiH uvozi smrznuto pileće meso nepoznate starosti, koje se potom odmrzava i prodaje kao svježe ili koristi u ugostiteljskim objektima.
Na ovu praksu nedavno je upozorila i ministrica finansija RS Zora Vidović, koja ima iskustvo u industriji prerade mesa.
Kada se mljeveno pileće meso doveze iz Holandije, to su ploče. Ono je potpuno crno?! Igrom slučaja, čovjek je jednom iz Hercegovine vozio, pokvarila se hladnjača, i dovezao kod nas u klaonicu. Nisam mogla vjerovati da je to meso. I sad tehnolog kaže – kada naspete neki prah u to, ono kad se odledi postane crveno, ljepota ga vidjeti. Bolje pojesti pečen krompir, nego to meso koje je katastrofalno - poručila je Vidović.
