U večerašnjem izdanju emisije 'Istraga sedmice' urednik Avdo Avdić razgovarao je sa Blagojevićem o razlozima za takav stav ali i svim pravnim greškama koje svojim postupcima koji traju već gotovo mjesec dana provode Dodik, Višković i Stevandić:
'Ja tu jasno nastupam sa pozicije kritike onoga što nije ustavno, nije zakonito bez obzira ko je na vlasti. Splet životnih okolnosti doveo je do toga da ja kritikujem sadašnju vlast ali da recimo iste ove poteze radi SDS ili PDP moje mišljenej i djelovanje bi bilo isto' na početku jasno potvrđuje sudija Blagojević svoj principjelan stav u odnosu na napad na Ustav Bosne i Hercegovine:
'Što se tiče pravilnika koji se poziva na Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS koji je donese 07. marta ove godine, a koji je Ustavni Sud Bosne i Hercegovine stavio van snage privremenom mjerom, napravljeni je pravni presedan. Po mom sudu su se ispunili uslovi kojim ta pravna radnja predstavlja krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda. Ja se tome ne radujem, niti mi je to drago, niti prizivam, ali je to donešeno nakon što je Ustavni sud donio svoju odluku u čijem dispozitivu stoji ne samo da se predmetni zakon stavlja privremeno van snage nego se i zabranjuju svi naredni koriaci koji bi mogli izaći iz takvog zakona. Evidento je dakle kršenje zakona i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz člana 239 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine' pojašnjava sudija Blagoiejvić pravnu situaciju i status objavljenog pravilnika kojoi je donio ministar pravde RS usprkos odluci o stavljanju van snage tog zakona od strane Ustavnog suda BiH.
Govoreći po njegovom sudu o licemjerju Chrisitana Schmidta i međunarodne zajednice u odnosu na njegovo djelovanje na krivični zakon jer je svoju dopunu o krivičnom djelu neispunjenja odluka visokog predstavnika stavio u drugu grupu krivičnih djela protiv čovječnosti i drugih djela zaštičenih međunarodnim pravom:
'Dakle, ispade da je čovječno i da je to vrijednost po međunarodnom pravu da nam kao Bosni i Hercegovini, članici Ujedinjenih nacija, dođe stranac i nameće svoju volju kao zakon. To je ne vrijednost, to je antipod bilo kakve vrijednosti' kategoričan je sudija Blagojević u odnosu na pravo visokog predstavnika da mijenja zakone Bosne i Hercegovine.
Odgovarajući na pitanje kako procjenjuje oklijevanje sudskih instuticija da ne izvrše obevazu privođenja osumnjičenih za rušenje ustavnog poretka i secesionizam, Blegojević kaže:
'Meni to na žalost izgleda kao knjiški primjer distopijske države. I države i društva. Mi smo na žalost jedna distopijska država, država haosa, bezakonja i jedne ukupne dezorijentiranosti proizašle iz toga te jedne svojevrsne tiranije kojoj smo podgvrnuti evo već dvadeset i više godina koje sprovodi ured Visokog predstavnika i koji nas sve tiraniše bez obzira koje smo vjere ili nacije ili nismo ni jedne ni vjere ni nacije. Bosni i Hercegovini kao državi i članici Ujedinjenih nacija pripada, kao i svakoj drugoj državi suvereno pravo da bude suverena i da samo njene institucije donose sve zakone. Naš ustav i u svojoj preambuli a poslije i u normativnom djelu zabranjuje da bilo ko, osim njenih nadležnih parlamenata donosi zakone' podjseća Blagojević i dodaje:
'Nažalost iz te distopijske države i nametnute tiranije, mi imamo porođen jedan sistem koji funkcionira po onoj staroj: Muko moja pređi na drugoga. Zato i imamo tako, da kažem iščašene institucije, uz izvinjenje na ovom izrazu, koje čekaju da im neko drugi uradi ono što su oni po zakonima naše države dužni sami da urade. Takav način razmišljanja, da kažem Andrićevskim jezikom, ta vrsta bijede koja je ušla i u govor i u svatanje i u ponašanje, dakle ta mentalna bijeda nam je sad okupirala državu' kaže Blagojević detektirajući po njegovom shvatanju tromost pravosudnih institucija i izbjegavanje obavljanja njihovog zakonom predviđenog posla.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte na koji način se trenutna pravna situacija može prevazići ali i kako sudija Blagojević vidi konačan ishod prvog postupka protiv Milorada Dodika sa kaznom u trajanju od godine zatvora i zabrane bavljenje politikom u drugostepenom postupku.
