Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi među zemljama s najizraženijim problemom korupcije. Prema godišnjem Indeksu percepcije korupcije koji objavljuje Transparency International, BiH je zauzela 109. mjesto među 182 države svijeta. Kada je riječ o Evropi, slika je još nepovoljnija – naša zemlja se nalazi na četvrtom mjestu po nivou percipirane korupcije, iza Bjelorusije, Rusije i Srbije.
Ovi podaci jasno ukazuju na to da borba protiv korupcije ne predstavlja prioritet za nadležne institucije. Istovremeno, građani pokazuju sve manji stepen povjerenja u državni aparat, zbog čega se koruptivne radnje rijetko prijavljuju, a odgovornost gotovo da izostaje.
Duboki problemi u socijalnim politikama direktno su povezani s korumpiranim državnim sistemom i njegovim nosiocima. Građani, koji najčešće snose posljedice takvog stanja, već godinama ne vide suštinske pomake. Od 2012. godine do danas bilježi se blagi pad percepcije korupcije, uz povremene oscilacije koje, prema ocjenama stručnjaka, ne predstavljaju stvarni napredak.
Regionalni izvještaj Transparency Internationala dodatno upozorava da napore u borbi protiv korupcije u BiH sputavaju formalni i nedjelotvorni pokušaji smanjenja političkog utjecaja na imenovanja u pravosuđu. Ne postoji ni jasno ni efikasno uređen sistem koji bi garantovao stvarnu nezavisnost sudija i tužilaca, što dodatno produbljuje nepovjerenje javnosti i slabi institucije vladavine prava.
Edo Kanlić, menadžer za zagovaranje i javne politike u prilogu novinarke Hadžere Žutić kaže da je 2025. jedna propala godina kada se govori o borbi protiv korupcije i u kontekstu donošenja zakona u borbi protiv korupcije i prevenciju, ali i kada govorimo o implementaciji tih zakona.
Obilježena je političkim opstrukcijama i blokadama, znamo da veliki dio godine institucije nisu bile funkcionalne, pogotovo Parlament i izvršne vlasti, ponajviše zbog dešavanja u RS-u - rekao je.
U najnovijem izvještaju Transparency Internationala navodi se da je Indeks percepcije korupcije u Bosni i Hercegovini zabilježio tek minimalno poboljšanje, povećanjem za jedan bod u odnosu na prethodnu godinu. Sa ukupno 34 boda od mogućih 100, BiH se i dalje nalazi među najlošije rangiranim evropskim državama, a na globalnoj listi dijeli poziciju s Alžirom, Nepalom i Indonezijom.
I pored tog neznatnog pomaka, suštinska slika ostaje nepromijenjena. Dugogodišnja stagnacija jasno pokazuje da Bosna i Hercegovina i dalje zauzima samo dno evropske ljestvice kada je riječ o borbi protiv korupcije. Dodatnu težinu ovakvim pokazateljima daju brojni slučajevi korupcije zabilježeni tokom 2025. godine, koji su ostali bez sudskog raspleta i konkretne odgovornosti, čime se dodatno potvrđuje slabost institucija i izostanak političke volje za stvarne promjene.
Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću Transparency Internationala smatra da BiH za borbu protiv korupcije treba uraditi jesu reforme prepoznate
kroz sva strateška dokumenata, i kroz plan rasta, i reformsku agendu, i kroz 14 prioriteta svim onim čemu godinama svjedočimo.
Međutim, imamo opstrukcije tih procesa konstantno od istih aktera koji nastoje da sačuvaju poluge moći, da zarobe izborni proces, da se odupiru demokratskim promjenama - rekao je.
Posljedice slabljenja demokratskih procesa, koje direktno proizlaze iz sistemske korupcije, sve su očitije. Transparency International u svom izvještaju navodi da su političke stranke u posljednjim izbornim ciklusima prikrile najmanje 2,6 miliona konvertibilnih maraka troškova izborne kampanje. Istovremeno, jačanje moći političkih lidera potvrđeno je kroz razotkrivanje ozbiljnih i masovnih izbornih nepravilnosti.
U Republici Srpskoj sukob interesa je, kroz selektivna i proizvoljna tumačenja zakona, faktički legaliziran u praksi, dok se na nivou Federacije Bosne i Hercegovine zakon o sukobu interesa ne primjenjuje već više od 13 godina. Takav institucionalni nemar dodatno produbljuje nepovjerenje u vlast i pravnu sigurnost.
Dok se Bosna i Hercegovina ponovo svrstava među najkorumpiranije države, upozorava se da građanima prijeti period ozbiljnog urušavanja institucija, kao i daljnje ograničavanje ljudskih prava i građanskih sloboda, što dugoročno može imati nesagledive posljedice po demokratski poredak zemlje.
