Početkom ove sedmice u Ramazanskom programu Hayat televizije, u emisiji „Filozofija života“, razgovarali smo o jednoj od ključnih tema za svakog pojedinca – odnosu prema sebi.
U studiju su o tome govorili Izet ef. Čamdžić, poznati imam iz Zavidovića, i Semir ef. Jahić, imam u džematu Donja Jablanica, koji su podijelili svoje misli o tome kako islam propisuje balansiran odnos prema tijelu, duši i umu.
Semir ef. Jahić je naglasio da je odnos prema sebi jedan od temelja islamskog života.
„Ovo je jedan od principa, jedna od naredbi uzvišnjeno gospodara, kada nam gospodar daje jasne naznake, jasne smjernice da se brinemo prema sebi i naravno da taj odnos prema sebi uspravimo i ispravimo na pravi način, onako kako bi to trebalo“, rekao je Jahić, dodajući da islam zahtijeva balans u svim aspektima života.
„Kada razmišljamo o islamu kao vjeri filozofiji života, onda mi tu treba da pravimo balans. Nismo mi stvoreni da samo ibadet činimo, nismo mi stvoreni samo da jedemo, samo da se družimo, samo da razgovaramo, već trebamo u toj cijeloj priči da nađemo jedan balans.“
Izet ef. Čamdžić istakao je važnost uvažavanja svih aspekata ljudskog bića – tijela, duše i uma.
„Čovjek je duša, tijelo i razuman je. Islam insistira da se, kada govorimo o odnosu čovjeka prema sebi, odnosimo prema sebi, tako ću reći, prema sebi duhovnom, prema sebi tjelesnom i prema sebi razumnom“, kazao je Čamdžić. Istakao je da je ravnoteža između tijela i duše ključna u islamu. „Nije moguće da hraniš samo dušu, to nije dopustivo. Da hraniš samo tijelo, to također nije dovoljno. Suština vjere je u ravnoteži“, dodao je Čamdžić, naglašavajući važnost ispunjavanja obaveza prema sebi, kako bi se postigao duhovni mir i sreća.
Fizička aktivnost i briga o tijelu
Semir ef. Jahić je također govorio o odgovornosti prema tijelu, ističući važnost fizičke aktivnosti i zdravlja.
„Naša obaveza prema sebi jeste da non-stop radimo na sebi, non-stop da se edukujemo, non-stop da poboljšavamo svoje vještine“, kazao je Jahić.
Dodao je da islam uči da se tijelo treba čuvati i održavati zdravim. „Islam nas uči da volimo i praktikujemo sport, da djecu učimo borilačkim vještinama i plivanju“, zaključio je Jahić.
Izet ef. Čamdžić je naglasio da je osnovna zadaća svakog muslimana odgojiti sebe i usavršiti svoj moral.
„Čovjek je čovjek po tome šta vjeruje i koje ga osobine krase. Poslanik Muhamed, a.s., je rekao da je poslan da usavrši moral kod ljudi, da odgoji čovjeka“, kazao je Čamdžić.
Prema njegovim riječima, istinska pokornost Bogu podrazumijeva konstantnu borbu s vlastitim slabostima i usavršavanje morala. „Čovjek treba biti prepoznat po svom ponašanju, a to ponašanje treba da bude odraz pokornosti Bogu“, rekao je Čamdžić, dodajući da je islam životna filozofija koju treba implementirati svakodnevno.
Kritika i samopoboljšanje
Jahić je također istakao da islam traži konstantnu samokritiku.
„Uvijek trebamo biti kritični prema sebi, ne smijemo se uznositi, jer to vodi u ponos koji je zabranjen“, kazao je Jahić.
Pozvao je prisutne da ostanu skromni i uravnoteženi, kako bi mogli živjeti u skladu sa islamskim učenjima.
Kada se govori o zabrana u islamu, Izet ef. Čamdžić je objasnio da su one nametnute radi zaštite čovjeka.
„Allah je nas stvorio i zna najbolje šta je za nas dobro. Slično kao kada proizvođač napiše uputstvo za upotrebu proizvoda, tako je i Allah nama dao uputstvo kroz objave“, kazao je Čamdžić.
Dodao je da se klonjenje zabrana smatra obavezom prema sebi. „Vjera nam pomaže da živimo sretno i ispunjeno, a klonjenjem zabrana, mi ispunjavamo obaveze prema sebi“, rekao je Čamdžić.
Na kraju, Jahić je podsjetio na važnost sticanja znanja, što je u islamu izričita obaveza. „Iz prve Božje objave jasno je da čovjek treba učiti i usavršavati se“, rekao je Jahić, citirajući ajete iz Kur'ana.
„Zadatak je da se znanje koristi u službi društva i da doprinosimo općem dobru“, zaključio je Jahić, naglašavajući obavezu muslimana da stiču znanje i koriste ga za dobrobit zajednice.
Ono što je zajedničko sagovornicima je poziv na ravnotežu i pažnju prema svakom aspektu života. Čovjek je pozvan da balansira fizičke, duhovne i intelektualne aspekte života, te da se drži moralnih i vjerskih načela kako bi postigao unutrašnji mir i sreću.
