Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigli su trgovinski sporazum, prema kojem će SAD uvesti carine od 15% na robu iz Evrope.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je, kako je kazala, "ogromnu pogodbu", ali čini se kako sve članice Evropske unije nisu zadovoljne.
O tome, ali i o putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji u emisiji '7Plus' smo razgovarali sa Adijem Ćerimagićem, višim analitičarom Inicijative za evropsku stabilnost sa sjedištem u Berlinu i Farisom Kočanom, profesorom na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani.
Kako Ćerimagić kaže, da je jedino zadovoljna predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen čiji je i zadatak da brani jedan takav dogovor.
Reakcije u dvije najvažnije zemlje članice Evropske unije su bile ili vrlo negativne ili oprezno negativne. U Francuskoj su se i članovi vlade, premijer, ali i opozicija izrazili vrlo negativno sprem dogovora, proglasili su na neki način pobjedu predsjednika Trumpa nad Evropskom unijom, dok ovdje u Berlinu mnogo opreznije, međutim također vrlo kritično. Možda najzanimljiviji dio za mene jeste reakcija privrede, barem u Njemačkoj, prilično su zabrinuti sa obzirom na sve što dolazi, ne samo vezano za najavljeni set investicija koji će biti potreban, ali i samih 15% ovih carina koje će pogoditi značajan dio privrede bez obzira što je predsjednica komisije uspjela da izvojeva određene izuzetke od tih 15% - rekao je naš gost.
Kočan smatra da Trump nastavlja sa politikom nekog nasilnika koji kroz taj okvir snage ili nekog bullynga postiče svoje stvari.
Igra na tu kartu da nema samopouzdanja u Evropi i da je Evropa u strukturnom i svakom smislu ovisna od SAD-a, pa nekako sve prođe. Nekako je sad ispalo kao "kontekst - carine će biti, a samo ćemo se dogovoriti do koje mjere ćemo ići." Mislim da je tu Evropa pokazala to nesamopouzdanje, tu vezanu trgovinu u širem i geopolitičkom smislu i mislim da nije još kraj tih pregovora, pošto, kao što je i kolega Adi rekao, ne samo Njemačka i Francuska nije zadovoljna. Izgleda kao samo da Italija od tih velikih država brani tu ideju da je potreban dogovor, a ne trgovinski rat, ali mislim da nije još završeno i da nećemo doći do prvog kruga nekog konsenzusa između država članica, da će to tako lako proći kao što si je Von der Leyen zamislila - rekao je.
Ćerimagić pojašnjava kako će to utjecati na ekonomske procese unutar Evrope.
Vajnska trgovina je nadležnost Evropske komisije. U teoriji, ali i u praksi do sada je situacija bila takva da, sa obzirom da imamo 27 zemalja članica koje onda prepuštaju Evropskoj komisiji da nastupa u njihovo ime, sa najbogatijim jedinstvenim tržištem na svijetu, da to onda u praksi je barem do sada značilo da se pretoči u stratešku prednost same Evropske unije i do sada je donosilo benefite, odnosno korist za privredu u Evropskoj uniji. S ovim što je predsjednik Trump najavio i što radi, u ovom trenutku izgleda kao da će nanijeti štetu Evropskoj uniji. Uvode se dakle carine ne samo na uvoz automobila iz Evropske unije, već Evropska unija se obavezala, odnosno želi da se obaveže da ukine carine za uvoz automobila iz SAD-a. Tako da, samo u toj jednoj autoindustriji se očekuju velike promjene. Međutim, ono što oni koji na neki način ne gledaju samo kroz privredu dogovor, govore jeste da ipak Evropska unija jeste najveće jedinstveno tržište, najsnažnije, ima određene prednosti, mogla je puno bolje i kvalitetnije možda da nastupa i prema predsjedniku Trumpu. Međutim, pored tog privrednog postoji i onaj sigurnosni aspekt, ne samo sigurnosni u smislu oružja, odbrane, već i u smislu energetske sigurnosti. I tu Evropska unija ustvari, ukoliko želi da izbjegne i saradnju sa Rusijom ali i saradnju sa nekim drugim zemljama, se mora okrenuti SAD i na neki način mora pronaći neko rješenje sa SAD-om i čini se kako je predsjednica Evropske komisije upravo iz tog razloga vjerovatno išla u pravcu u kome je i išla - govori naš gost.
Kočan je obrazložio i gdje je u svemu tome Bosna i Hercegovina.
Sigurno će utjecati na Bosnu i Hercegovinu pogotovo, možda će čak ići u smjer da dođe do neke strateške autonomije. Možemo gledati ne samo vezano uz carine i trgovinu, već u odbrani, oružju i tim stvarima. Nekako se čini da je Evropska unija ili barem pojedinačne države zemlje razumiju da dolazi do nekih strukturnih ili sistemskih problema.
Trumpa smo više razumijeli kao nekog pojedinca koji sad razmatra ili šteti čitavom tom sistemu. Ali Evropska unija treba i tu, Francuska daje tu smjer, ići u stratešku autonomiju gdje može Bosna i Hercegovina postati dio te neke pozitivne nađbe sa strane Evropske unije. Sigurno to sve negativno utiče - kaže između ostalog Kočan.
Ostatak razgovora pogledajte u videu iz emisije '7Plus'.
