O stvarnoj opasnosti od realizacije ove najave smo u večerašnjem izdanju emisije 'Istraga sedmice' razgovarali sa Admirom Lisicom, direktorom 'Geopola' i Adijem Ćerimagićem, analitičarem 'Inicijative za evropsku stabilnost' iz Berlina koji već dugi niz godina prati rad i provođenje politika Evropske komsije. Na samom početku Čerimagić je istakao da se radi o zahtjevu o usklađivanju vizne politike BiH sa EU:
Treba reći da se ovdje radi o zahtjevu da Bosna i Hercegovine uskladi svoju viznu politiku sa viznom politikom EU, pri čemu se ne radi samo o BiH nego o svim zemljama regije koje imaju bezvizni režim sa ovim zemljama. Ovo je pitanje postalo aktuelno nakon COVID-a, a zbog toga što EU cijeni da državljani nekih trećih zemalja koriste zemlje koje imaju bezvizni režim na Zapadnom balkanu sa EU, kako bi korisitli te zemlje da nelegalno uđu na teritorij EU. U stvari, EU na ovaj način želi da izvrši pritisak na zemlje Zapadnog balkana da usklade svoju viznu politiku sa onom EU. Zadnji pokušaj je učinjen i kroz 'Reformsku agendu'i novi 'Plan rasta' gdje se na neki način daje novčani poticaj za ovo usklađivanje viznih politika zemalja Zapadnog balkana. Koliko je meni trenutno poznato nisu eksplicitno navedene zemlje od kojih se to traži, međutim kad je u pitanju Turska, od BiH se konkretno traži da da prilikom ulaska Turskih državljana izvrše puno striktniju kontrolu oko toga kojim povodom ti ljudi dolaze i onemoguće one koji očigledno dolaze sa namjerom da preko BiH nelegalno pređu u EU. Za to se u 'Planu rasta' predviđa da u roku naredne tri godine BiH skine sa sistema bezviznog režimo ukupno deset zemalja, a za svaku od njih bi dobila poticaj u iznosu od 7 miliona KM, kaže Čerimagić.
Govoreći o procedurama na granicama u smislu oštrije kontrole, direktor 'Geopola' Lisica, koji je nekoliko puta posjetio Azerbejdžan i Tursku kaže da je u Azerbejdžan ulazio sa vizom, a da je u Turskoj kontrola pri prelasku granice vrlo ozbiljna:
Prilikom ulska u Azerbejdžan, a išao sam nekoliko puta na različite naučne konferencije, svaki put mi je izdata viza, doduše u nešto lakšem aranžmanu jer sam odlazio na poziv ambasade, dok je svaki prelazak Turske granice, posebno nakon neuspjelog državnog udara donio vrlo ozbiljnu kontrolu i detaljan intervju o razlozima putovanja, prezentaciji poziva i slično. Što se tiče Bosne i Hercegovine mi smo se još 1997 godine odredili u kojem političkom smjeru želimo da idemo a to su NATO put i EU put i u tom smo smislu potpisali više dokumenata. Mi od sastanka zemalja Zapadnog Balkana i EU iz 2003 u Solunu kada je tadašnji komesar za proširenje Kris Patten rekao da je to historijska prilika, vodimo našu spoljnu politiku kako bi postali punopravna članica EU. Od tog trenutka do danas prošlo je 22 godina a samo je u međuvremenu od svih zemalja te regije, Hrvatska ušla u EU. Naravno EU je svjesna koliko je BiH komplicirana država posebno u nekim tačkama toga što mi njoj ne možemo isporučiti u smislu njenih zahtjeva. EU tkođer zna da je priortitet BiH danas da u kontekstu globalnih porcesa naša zemlja uđe u NATO savez, a u tom savezu nas čeka, može se slobodno reći jedna od najznačajnijih članica - Republika Turska. Sljedeće godine u julu nas u Ankari očekuje samit NATO-a i aspiracije BiH bi trebale biti da se približimo NATO savezu i da možda već tada nekom geopolitičkom odlukom postanemo članica NATO saveza. Pri tome, nije nevažno reći ni u smislu ekonomije i turizma jedan podatak: U predhodnoj godini je 205.000 turista iz Turske došlo u Bosnu i Hercegovinu i to je jedna značajna brojka , baš kao što treba podsjetiti da i značajan broj naših firmi i posluje i trguje sa Turskom, naglašava Lisica neke od razloga zbog koji je za BiH važno održati dobre odnose sa Turskom.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte koje opcije su pred Bosnom i Hercegovinom i šta je moguće učiniti u okviru napora usklađivanja vizne politike BiH sa viznom politikom EU bez prevelikih reperkusija po našu zemlju.
