Kada je riječ o EU putu Bosne i Hercegovine, Evropska Unija je odlučila da se sredstva namijenjena za BiH iz plana rasta umanje za 108,5 miliona eura, zato što nismo na vrijeme dostavili konačnu verziju reformske agende.
Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost sa sjedištem u Berlinu, za emisiju '7Plus' pojasnio je:
Ako pogledamo kroz historiju, samo na primjeru Bosne i Hercegovine, krajem 90. i početkom 2000.
naša zemlja je zaista u europskim centrima bila viđena kao zemlja koja ima ogroman potencijal da proizvodi energiju, da izvozi energiju i da bude na neki način energetski gigant Zapadnog Balkana. I u tom smislu ne samo Bosne i Hercegovine, već i zemljama Zapadnog Balkana ponuđena je ona famozna energetska zajednica koja bi omogućila zemljama Zapadnog Balkana da se usklade sa standardima Europske unije, zakonodavstvom, da se integrišu u energetsko tržište i Europske unije i da i uz pomoć određenih fondova u stvari modernizuju se i nastave u pravcu gdje su tada bili. 20 godina kasnije, evo i u posljednjih par dana razgovaramo o stanju ne samo Elektroprirodi Bosne i Hercegovine i rudnicima, već i generalno po pitanju potrebe uvoza struje u Bosni i Hercegovini itd.
Dakle, jedan resurs koji smo imali, jednu prednost koju smo imali krajem 1990. i početkom 2000. i jednu ponudu koju smo imali na neki način i od same Europske unije koja imala i svoje negativne aspekte, ali koji su mogli biti minimizirani uz ispravnu politiku, ispravan pristup, ne samo da smo prokockali, već smo se sada doveli puno težu situaciju. I zbog toga sam ja prije svega skeptičan prema svim najavima nekih drugih novih investicija, zato što jednostavno u Bosni i Hercegovini mi i u regiji nemamo puno primjera gdje nešto što je bila naša komparativna prednost smo iskoristili pozitivno. Situacija u kinematografiji u Bosni i Hercegovini koja je također jedna bila svjetski brend i imala mogućnost da se razvije u pravom smislu također je na neki način prokockana.
Kada govorimo o ovim planu rastaja i odnosi da se režu fondovi za Bosni i Hercegovinu, to je dio jedne šire strategije Europske komisije koja nije samo vezano za Zapadni Balkan, već je vezana i za Ukrajinu, Moldaviju, ali i za zemlje članice Europske unije. To je da ono što ima fondova Europske unije da se sve više i sve češće usmjeravaju na način da ukoliko ima reformi, ukoliko se radi ono što traže Europska komisija onda će dolaziti fondovi i to će najverovatnije biti logika i narednog finansijskog okvira Europske unije i za same zemlje članice, ali i za kandidatkinje i u tom smislu Europska komisija ne može sebi dopustiti da, na primjeru, Bosni i Hercegovine, ne pokaže da zaista misli sa tim principom. Tako da, kad je u pitanju krivica - političari u Bosni i Hercegovini su se mogli dogovariti, trebali su se dogovoriti, međutim, ni Europska unija tu nije bez svog dijela krivice - rekao je Ćerimagić.
