Zaštitna konstrukcija nuklearne elektrane Černobil više ne može u potpunosti obavljati svoju ključnu sigurnosnu funkciju nakon štete nastale u februarskom napadu dronom, saopćila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Riječ je o strukturi postavljenoj 2019. godine s ciljem sprječavanja širenja radioaktivnog materijala iz nekadašnjeg reaktora broj četiri — epicentra katastrofe iz 1986.
IAEA je prošle sedmice provela inspekciju postrojenja, a rezultati su zabrinjavajući. Utvrđeno je da je napad dronom doveo do propadanja dijelova konstrukcije te da je kupola izgubila svoje "primarne zaštitne funkcije", posebno sposobnost zadržavanja radioaktivnog materijala. Ipak, nosiva struktura i ključni kontrolni sistemi nisu trajno oštećeni.
Privremeni popravci krova već su izvedeni, potvrdio je direktor IAEA-e Rafael Grossi. Naglašava da je za dugoročno očuvanje nuklearne sigurnosti potrebna sveobuhvatna obnova, kao i modernizacija sistema za nadzor vlage, korozije i drugih kritičnih parametara.
Prema ukrajinskim vlastima, napad od 14. februara izvela je Rusija, no Moskva je to demantovala. Dron je tada probio vanjski omotač konstrukcije i izazvao požar, što je pokrenulo međunarodnu zabrinutost oko stabilnosti zaštitnog okvira.
Ipak, IAEA je ranije potvrdila da se nivo radijacije nakon incidenta nije povećao i da nije zabilježeno oslobađanje radioaktivnih čestica u okolinu.
Černobil je mjesto jedne od najvećih industrijskih katastrofa u historiji. Sovjetski privremeni sarkofag izgrađen odmah nakon nesreće zamijenjen je modernijom zaštitnom konstrukcijom 2019. godine. Preostala tri reaktora elektrane postepeno su ugašena, a posljednji je isključen 2000. godine.
IAEA ima stalni tim stručnjaka u Černobilu i najavljuje nastavak podrške kako bi se osigurala potpuna nuklearna sigurnost objekta. Paralelno s ovom inspekcijom, agencija je nadzirala štete i na elektroenergetskim trafostanicama širom Ukrajine.
